Plastično je fantastično

utorak, 29.10.2013.

Može i bez zabrana, nameta i gašenja radnih mjesta


Sirovinu za vrećice, ili njih same, proizvodi 50-ak poduzeća, čiji su zaposlenici već lani oštro reagirali na ideju bivše ministrice Holy, da se visokim nametima na vrećice njihovo korištenje smanji




Ilustracija / Foto: Sergej Drechsler


Europska bi komisija, očekuje se, 15. studenog mogla usvojiti prijedlog da se državama članicama EU-a dopusti uvođenje mjera kojima bi se smanjio broj plastičnih vrećica, ili čak takve vrećice potpuno zabranile – mjere koje je do sada smatrala nezakonitima. Države članice mogle bi poduzimati mjere kojima bi se smanjila upotreba plastičnih vrećica debljine manje od 50 mikrona, a da se pritom ne krše pravila zajedničkog tržišta. Kako bi smanjile korištenje tih vrećica, članice bi mogle odlučivati same, primjerice uvođenjem ekoloških nameta, marketinškim ograničenjima ili potpunom zabranom.
Prema procjenama Europske komisije, svaki Europljanin u prosjeku godišnje iskoristi petstotinjak plastičnih vrećica, koje baca već nakon jedne upotrebe, a puno ih zatim završi odbačeno u okoliš, gdje se jako dugo razgrađuju, dok predstavljaju veliku opasnost i za živi svijet u morima i oceanima.

Hrvatski stav

Na pitanje kako će se, s kojim stavom, Hrvatska uključiti u najnoviju europsku raspravu o plastičnim vrećicama, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode odgovaraju kako, nakon što Komisija usvoji ovaj prijedlog, mogu proći i godine dok on ne bude usvojen na razini onih koji o njemu konačno odlučuju - EU parlamentaraca i Vijeća, koje čine države članice.

Pritom, prijedlog kojeg inicira Komisija »putem« može doživjeti značajne promjene, jer redoviti zakonodavni postupak znači suodlučivanje između Vijeća i Europskog parlamenta, koji se moraju očitovati i usuglasiti. Hrvatska će, kao i ostale države članice, iznijeti svoje stajalište, zaključuju. Kako je poznato od ranije, Ministarstvo Mihaela Zmajlovića smatra kako bi zabrana plastičnih vrećica Hrvatskoj donijela više štete, nego koristi, odnosno ekološka šteta koju vrećice stvaraju, manja je od štete koju bi izazvao gubitak velikog broja radnih mjesta u njihovoj proizvodnji.

U Hrvatskoj sirovinu za vrećice, ili njih same, proizvodi 50-ak poduzeća, u kojima radi oko tri tisuće zaposlenih, koji su već lani oštro reagirali na ideju bivše ministrice okoliša, Mirele Holy, da se određivanjem visokih nameta na vrećice njihovo korištenje smanji.

Tako to radi svijet
Članice EU-a će u raspravi o vrećicama, nema sumnje, sudjelovati sa svakojakim stavovima. Austrija je svojevremeno kritizirala zabranu plastičnih vrećica u Italiji, Francuska, koja se na zabranu spremala, mogla bi objeručke dočekati »blagoslov« EU-a. Bugarska, Danska i Irska već naplaćuju porez na vrećice, kojeg je nedavno najavila i Velika Britanija. Dalje u svijetu, vrećice su zabranjene u Indiji i Pakistanu, u Kini se ne smiju dijeliti besplatno, dok su namete na njih uvele i neke američke savezne države.

Buka oko poreza

Holy je, podsjetimo, u svibnju 2012. godine načelno najavila zabranu dijeljenja besplatnih vrećica u trgovinama i na tržnicama, malih, tzv. integralnih vrećica u kojima nosimo voće i povrće, ribu, meso, a za koje je htjela predložiti da se naplaćuju najmanje dvije kune po komadu, s koliko je htjela oporezivati i velike, deblje vrećice. »Porez« na vrećice trebao je destimulirati njihovu potrošnju, na što su reagirali proizvođači vrećica, napominjući kako će biti izgubljeno tri tisuće radnih mjesta, a okoliš nimalo zaštićeniji.

Alternative vrećice izrađene od papira ili tekstila, uvjeravali su javnost, više opterećuju okoliš od plastičnih vrećica, jer se u njihovoj proizvodnji troši daleko više vode i proizvodi puno više ugljičnog dioksida, a kako Hrvatska vlastite proizvodnje tih vrećica niti nema, povećan bi bi i uvoz.

Prema riječima Igora Čatića iz Društva za plastiku i gumu, proizvodnja tisuću plastičnih vrećica »proizvede« 292 kilograma ugljičnog dioksida, papirnatih vrećica pet puta više, dok se herbicidima korištenim u proizvodnji platnenih vrećica svake godine otruje milijun ljudi. Na kraju je Holy od »poreza« privremeno odustala, da bi vrlo brzo nakon toga i napustila ministarstvo.

Bojana Mrvoš Pavić



Komentar autora bloga:
U jučerašnjem Novom listu odakle je prenesen ovaj članak postavlja se dilema "Ekonomija ili ekologija" uz pitanje "Što s plastičnim vrećicama?. Odgovor na ovu dilemi i na ovo pitanje je jedino moguće: Plastične vrećice jesu i ekologija i ekonomija!



Izvor:
Novi list, 28.10.2013. Hrvatskoj važnije 3000 radnih mjesta od čistog okoliša
Animated flags


- 00:07 - Komentari (1) - Isprintaj - #