Plastično je fantastično

Ovih dana je svjetlo interneta, a uskoro će i na adrese pretplatnika te članova Društva za plastiku i gumu stići i tiskani novi broj časopisa Polimeri.



Časopis POLIMERI,
Volumen 34, Svezak 2,
Godina 2013




I u ovom broju cijeli je niz zanimljivih članaka. Izdvajam iz uvodnika glavne urednice prof.dr.sc. Đurđice Španiček:

Inače, svjetska, pa i europska plastičarska industrija davno je već zaboravila krizu. Nakon vrlo uspješne izložbe K ‘13, o kojoj u ovom broju donosimo izvješće, i izložba Interplas, najveća takva izložba u Velikoj Britaniji, već sada ima izvrsne pokazatelje. Iako će se održati tek za devet mjeseci, već je rezervirano više od 65 % izložbenog prostora, a to je više od 83 % ukupne površine iz 2011. godine.

A kod nas? Proizvodnje polimera gotovo da više nema. Za sada još postoji nada u ponovno pokretanje proizvodnje u DINA-i u Omišlju. Postoji još nekoliko srednjih i malih uspješnih prerađivača (npr. Muraplast, o kojem smo pisali u jednome od prošlih brojeva, ili pak Kaplast). No za neke od njih mogla bi doći teška vremena ostvare li se nastojanja Vijeća Europe da se dodatno oporezuje ili zabrani proizvodnja uglavnom jednokratnih plastičnih vrećica. One se više ne proizvode u većini zemalja Europske unije, ali za nas bi to značilo ukidanje nekoliko tisuća radnih mjesta. Društvo za plastiku i gumu nastoji se preko bloga Plastično je fantastično i drugim javnim istupima izboriti protiv takvih zabrana u korist selektivnijeg sakupljanja i boljega gospodarenja otpadom. Djelomice je to i namjera rezolucije koju bi Europski parlament trebao donijeti u drugoj polovini veljače ove godine. To bi bio dio europske strategije kojom se želi smanjiti količina plastičnog otpada. Europska unija trebala bi uvesti obvezu recikliranja tog otpada. U Rezoluciji zastupnici naglašavaju opasnost od plastičnog otpada, za što je kriva slaba primjena zakonodavstva i nepostojanje konkretnih europskih zakona o plastičnom otpadu. Predlaže se uključivanje posebno obvezujućih ciljeva za prikupljanje i razvrstavanje do 80 % otpada. Trebali bi postojati obvezujući kriteriji za recikliranje i usklađeni kriteriji za prikupljanje i razvrstavanje otpada. Istodobno se predlaže radikalno smanjenje potrošnje, pa čak i zabrana uporabe plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu. Isto tako predlaže se zabrana opasne plastike kao što je npr. oksoplastika, kao i one koja sadržava teške metale ili dodatke koji otežavaju recikliranje. Zastupnici smatraju da bi provedba europskog zakonodavstva o otpadu omogućila uštedu od 72 milijarde eura godišnje, povećala godišnji promet sektora gospodarenja otpadom i recikliranja za 42 milijarde eura te stvorila više od 400 000 radnih mjesta do 2020. Ovo posljednje, ako bi se ostvarilo, uvelike bi pridonijelo europskoj ekonomiji.

Glavna urednica
Đurđica ŠPANIČEK