Plastično je fantastično

ponedjeljak, 05.08.2013.

Zabrane plastičnih vrećica u Aziji




Azija - to je vrlo šarolik kontinent, od Izraela na zapadu do Japana na dalekom istoku, od Rusije na sjeveru do Šri Lanke i Indonezije na jugu.








Lijeva slika je interaktivna karta i klikom na sliku na matičnoj web stranici Plastic Bag Ban Map otvara se za svako označeno mjesto status uvedene ili odbijene zabrane i/ili naknade s dodatnim objašnjenjima.
O zeleni pin - uvedena zabrana,
O plavi pin - uvedena naknada,
O crveni pin - odbijeno uvođenje naknade ili zabrane







Zemlje Bliskog i Srednjeg istoka

U Izraelu je uvedena dodatna naknada za jednokratne plastične vrećice, osim za vrećice u koje se pakira riba, meso, perad i ostali svježi proizvodi (1).

Iznenađujuće, ali zabrane su i u naftom najbogatijim zemljama, gdje se to ne bi očekivalo. Tako su zabrane uvedene u Omanu (2), a 2013. trebale bi stupiti na snagu u Abu Dabiju (3). Također, predlaže se od 1.1.2014. u cijelim Ujedinjenim Arapskim Emiratima uvođenje zabrane distribucije i trgovanja svih nerazgradljivih plastičnih proizvoda, kao i razgradljivih plastičnih proizvoda koji se ne registriraju u skladu s Emirates Conformity Assessment System (ECAS) (4)


Indijski potkontinent

Velike poplave su bile u Bangladešu 1988. i 1998. kada je dvije trećine države bilo pod vodom i kao uzroci navedene su plastične vrećice koje su blokirale sustave odvodnje. Vlada je 2001. godine donijela odluku o zabrani jednokratnih vrećica koja je stupila na snagu od 1. ožujka 2002., a obrazložila je odluku osim smanjenjem plastičnog otpada i kao zaštitu lokalne industrije jute od koje se proizvode višekratnih platnene vrećice. (5)

Možda najzanimljivije obrazloženje uvođenja zabrane plastičnih vrećica dala je vlada Butana. 1999. je uvedena zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, a zbog različitog tumačenja i primjene zabrane, ponovno je 2005. godine donesena stroža odluka o zabrani. Butan je jedina zemlja u svijetu koja je navela da je zabranu uvela jer "otpad od plastičnih vrećica ima negativan utjecaj na sreću stanovništva". (6)

Indija

S motrišta plastičnih vrećica, Indija je vrlo zanimljiva zemlja. Zabrane koje uvode pojedine indijske države i gradovi prvenstveno su motivirani zaštitom pamučne industrije, a tako je i u obližnjim zemljama - Butan i Bangladeš. Kada se još k tome doda nepostojanje sustava prikupljanja, selektiranja i recikliranja, očito je da se zabrane mogu i očekivati.

Međutim i plastičarska industrija Indije pokrenula je spor protiv Vlade države New Delhi gdje je zabranjena proizvodnja, prodaja, uvoz, držanje i korištenje plastičnih vrećica u New Delhiju i državi Delhi sa stupanjem na snagu od 23. studenog 2012.

Predstavnici proizvođača zatražili su sudskim putem (barem) ukidanje zabrane proizvodnje plastičnih vrećica, zbog mogućnosti prodaje izvan države Delhi. Sudski spor je još uvijek u tijeku, a Vlada je zatražila dodatno vrijeme kako bi se pripremila za odgovore na pitanja koje im je postavio sudac: »Kako uopće možete izreći apsolutnu zabranu za plastične vrećice? Ukoliko prerađivačka industrija plastičnih vrećica nije opasna sama po sebi, kako možete zabraniti proizvodnju plastičnih vrećica? Možete li izreći ukupnu zabranu plastičnih vrećica? Jeste li predvidjeli učinak svoje odluke na prerađivačku industriju? I kako možete zabraniti proizvodnju plastičnih vrećica dok ista ta industrija ima dozvolu za rad i proizvodnju? Koja su istraživanja načinjena da bi se donijela odluka o zabrani? Istovremeno, dopušteni su plastični tanjuri, plastični pribor za jelo, plastične boce, a zabranjuju se samo plastične vrećice. Plastika je plastika, a zabranjuju se samo plastične vrećice«? (7) Tako je zborio jedan očito mudar sudac.

Predstavnik plastičara naglasio je da je osim nerazumne odluke o zabrani plastičnih vrećica, vlada Delhija premašila svoje ovlasti, jer takve dekrete o zabranama može donijeti samo središnja vlast Indije. Sudski proces se nastavlja.

No jedan drugi sudski proces sigurno će ući u svjetsko anale sudovanja i mišljenja sudaca. Naime, dvočlano sudsko vijeće objavili su svoje mišljenje o peticiji koju je podnijelo društvo za zaštitu životinja Karuna iz indijske savezne države Andhra Pradesh. Ta neprofitna nevladina udruga bavi se pružanjem besplatne medicinske pomoći i davanjem skloništa za bolesne, ranjene, napuštene i zlostavljane životinje. Društvo je zatražilo zabranu plastičnih vrećica u svim općinama države, a u svom zahtjevu navode da krave u potrazi za hranom jedu plastične vrećice s otpada te da te vrećice završavaju u njihovom probavnom traktu. Kako navode predlagači: »Krave izgledaju zdravo, međutim pune su plastike koja ih guši. Osim gušenja i začepljenja probavnog trakta plastične vrećice zarobljene u probavnom traktu životinja izazivaju strašnu bol kod tih životinja, a prijeti opasnost da ti plastični ostaci preko mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda dobivenih od krava uđu i hranidbeni lanac ljudi« (8).



U svom zaključku po ovom predmetu navedeno dvočlano vijeće Vrhovnog suda Indije pozvalo je saveznu Vladu Indije, kao i vlade indijskih država da zabrane plastične vrećice »u interesu zaštite prava ljudi i životinja«. Sud je objavio da vrećice zagušuju jezera, bare i urbane kanalizacije, čime se stvara »opasnost za sljedeće generacije koja je veća od atomske bombe«. Iz navedenog mišljenja proizlazi da ni suci ne misle isto.

Ipak valja naglasiti da koliko god zvučni bili sudski procesi i zaključci pojedinih sudova, pa i vrhovnih, i dalje su u Indiji koja ima 3 grada s više od 10 milijuna, 37 gradova s više od 1 milijuna stanovnika, 300 velikih gradova, 3396 srednjih gradova (iznad 100 tisuća stanovnika), 29 saveznih država - zabrane zanemarive. A k tome i uvedene se ne poštuju.

Pakistan

Pakistan je donio jednu od najkontroverznijih odluka vezano za plastične vrećice. Najprije je donesena odluka u pokrajini Punjab gdje su lokalne vlasti donijele su odluku o zabrani proizvodnje, držanja i korištenja polietilenskih vrećica proizvedenih od čiste plastike, tanjih od 30 mikrometara (mikrona) i manjih od 20 x 30 cm te onih koje nisu u boji koja je dozvoljena. Odluka je na snazi od 1. svibnja 2011. (9) Međutim, kontroverzna je odluka u glavnom gradu Islamabadu gdje se od 1. travnja 2013. uvodi zabrana prodaje, dijeljenja i korištenja polietilenskih plastičnih vrećica na cijelom teritoriju glavnog grada, a promoviraju se vrećice od oxorazgradljive plastike. Zabranjeni su svi plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu od polietilena, polipropilena ili polistirena, osim ako nisu oxorazgradljivi. (10)


Zemlje Dalekog istoka

Što se ostalih dijelova Azije tiče - zabrane su uvedene u nekoliko gradova (3 grada) Mianmara (bivša Burma) i u Maleziji (2 grada) te u 69 lokalnih samouprava na Filipinima.

Malezija




U Maleziji su na početne prijedloge uvođenja zabrana, oporezivanja ili zamjene plastičnih klasičnih vrećica biorazgradljivima reagirali Malezijski plastičarski forum (Malaysian Plastics Forum, MPF), kao dio Udruženja proizvođača plastike Malezije (Malaysian Plastics Manufacturers Association, MPMA) te se obratili javnosti putem više članaka (11), a i pokrenuta je šira akcija Don't be litterbug (12), u slobodnom prijevodu Ne budi kukac smeća, s kojom se promovira 3R pristup (Reduce - smanji, Reuse - ponovno upotrijebi, Recycle - recikliraj). Zajedničkim aktivnostima, sprječavanjem odbacivanja smeća i 3R pristupa, smatraju da će se postići dugoročni rezultati u zaštiti okoliša.



Filipini

Čim su na Filipinima u nekoliko gradova u sastavu Metro Manile odobrene mjere za zabranu plastičnih vrećica udružila su se najvažnija poslovna udruženja Filipina te objavili svoj oštar protest s kojim se protive zabranama plastičnih vrećica (13).

Četrnaest poslovnih grupacija, uključujući filipinsku Komoru za trgovinu i industriju, Udruženje filipinske industrije te Udruženje izvoznika Filipina, objavili su plaćeni oglas na cijeloj stranici u vodećim dnevnim listovima. Poslovne grupacije ocjenjuju da će korištenje papirnatih vrećica značajno više štetiti okolišu nego je to pri korištenju plastičnih vrećica. Navode da je za proizvodnju 1 tone papira potrebno posjeći 17 stabala, a za proizvodnju samo jedne papirne vrećice potroši se skoro 4 litre vode. U priopćenju se navodi također da proizvodnja papirnih vrećica koristi 200 % više energije i generira dvostruko više emisije ugljičnog dioksida nego što je to kod proizvodnje plastičnih vrećica. Kako navode: »S povećanom sječom drveća i ogoljivanjem šuma, s povećanom potrošnjom energije i vode, s više emisija ugljičnog dioksida i s više otpada - do čega će dovesti zabrane plastičnih vrećica - u stvari šteti se okolišu. A pored toga, to će dovesti u pitanje 200 000 radnih mjesta u plastičarskoj industriji i porasti će i uvoz papira na Filipine«.

Od kada su uvedene zabrane plastičnih vrećica, primijećeno je na tržnicama da neki trgovci vlažne proizvode zamataju u novinski papir. A takvo što nije higijenski sigurno i predstavlja veliku zdravstvenu opasnost obzirom da se novine danas tiskaju na recikliranom papiru kojemu se ne može utvrditi podrijetlo, ali najčešće se prikuplja iz smeća na otpadima i odlagalištima.

Kina

Kina se susreće s ogromnim porastom svekolike potrošnje i rastom svoje ekonomije i standarda, do jučer siromašnog stanovništva. Porastom potrošnje svih vrsta proizvoda bitno je porasla potrošnja i jednokratnih plastičnih vrećica. Stoga je Kina, suočena s problemom prikupljanja i odlaganja otpada pokušala smanjiti tu vrstu otpada uvođenjem naknade na jednokratne plastične vrećice. Dodatno oporezivanje na snazi je od 1. srpnja 2008. Osim toga Kina je zabranila proizvodnju i prodaju i korištenje ultratankih plastičnih vrećica (debljine do 25 mikrometara). Nema podataka o uspješnosti ovih mjera - međutim Kinezi su snalažljivi, pa vrlo često uzimaju plastične vrećice umjesto sitniša koje im vraćaju trgovci ili plastične vrećice koje besplatno dobivaju za pakiranje voća ili povrća koriste kao trgovačke vrećice. (14)

U Hong Kongu je 2009. godine uveden dodatni porez na jednokratne plastične vrećice i naplaćuje se po vrećici 0,50 HKD (oko 40 lipa), međutim nakon godine dana primjene ovog zakona utvrđeno je da je došlo do značajnog porasta korištenja debljih plastičnih vreća za smeće, višekratnih plastičnih vrećica, pa je ukupno došlo do porasta upotrebe plastičnih vrećica za 27 %. (15)

Tajvan (današnji Chinese Taipei)

Jednokratne plastične vrećice zabranjene su od siječnja 2003. godine. Ovo je prvi slučaj da je jedna dalekoistočna zemlja uvela takvu vrstu zabrane. Osim jednokratnih vrećica, uvedena je i obavezna naplata na ostalu jednokratnu plastičnu ambalažu koja je do tada bila besplatna (polistirenske posude i pakiranja, plastične čaše). Udruženje plastičara Tajvana oštro je protestiralo zbog ovakve zabrane i ograničenja jer će to dovesti do ekonomskih gubitaka i gubitaka radnih mjesta. Međutim, analize su pokazale da nije došlo do gubitaka obzirom da je plastičarska industrija povećala izvoz i kompenzirala smanjenju potražnju na domaćem tržištu. (16)

Vijetnam

Ho Chi Min - u 9 milijunskom glavnom gradu Vijetnama u travnju 2011. predložena je zabrana plastičnih vrećica, međutim gradske vlasti uvele su od 1. siječnja 2012. naknadu na plastične vrećice i to od 30.000 - 50.000 VND (oko 8 do 13,5 kn) po kilogramu plastičnih vrećica. Izuzetak od naplate naknade su biorazgradljive vrećice. Cilj vlasti je smanjiti korištenje plastičnih vrećica za najmanje 40 % do 2015. godine. Unatoč povećanju cijene, prema izjavama trgovaca, kupci i dalje traže plastične vrećice. (17)

No, početkom 2013. godine Ministarstvo financija predlaže ukidanje takse jer negativno utječe na ekonomiju. Povećan je uvoz biorazgradljivih vrećica koje se ne proizvode u Vijetnamu, a lokalni proizvođači imaju povećane troškove zbog uvedene takse. (18)

Japan

Najrazvijenija dalekoistočna zemlja Japan, može se usporediti s europskom Švedskom po pitanju rješavanja problema korištenja, prikupljanja i recikliranja plastičnih vrećica. Jednostavno rečeno, kao i u Švedskoj, Japan ima jedan od najbolje razvijenih sustava organiziranog odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada kao i energijske oporabe, pa problem otpadne plastike i plastičnih vrećica niti ne postoji (19).


-------------------------
(1) Chapa J.: No More Free Plastic Bags in Israel; Inhabitat, 16. siječnja 2008.
(2) ICIS.com: Oman's ban on thin plastic bags to dampen polymer demand, 7. siječnja 2009.
(3) Abu Dhabi Environment Agency: Government and Private Sector Unite to Urge Consumers to Reduce Use of Plastic Bags, 22. veljače 2011.
(4) Albawaba Busines: UAE moves to ban non-biodegradable plastics; 4. ožujka 2013.
(5) Plastic Free Times: Bangladesh Plastic Bag Ban; 1. ožujka 2002.
(6) Conserving Now: Bhutan Bans Plastic Bags, 6. kolovoza 2009.
(7) IANS / Daily News 2013: Why ban plastic bag making, court asks Delhi, Daily News, 6. prosinca 2012.
(8) Mahapatra, D.: Plastic bag threat more serious than atom bomb: Supreme Court, The Times of India 08. svibnja 2012.
(9) The Times of India: Govt implementing 'The Punjab Plastic Bags Control Act' in full force, 3.8.2012.
(10) Naeem W.: Ban on plastic bags from April 1; The Expres Tribune, 1. veljače 2013.
(11) Malaysian Plastics Manufacturers Association
(12) Facebook stranica akcije Don't be a Litter Bug
(13) ABS/CBN News.com: Top business groups oppose ban on plastic bags, 31. kolovoza 2012.
(14) Golf News: Beijing expands ban on plastic bags; 30. svibnja 2011.
(15) Library of Congres: Hong Kong: Environmental Levy on Plastic Shopping Bags, 17. srpnja 2009.
(16) Environmental Research Foundation: Taiwan’s Plastics Ban
(17) Environment News Service: Awash in Plastic Bags, Ho Chi Minh City Tries a Tax; 1. svibnja 2012.
(18) Vietmaz - Vietnam Local News: Environmental tax reimbursement on plastic bags proposed, 4.1.2013.
(19) McCurry, J.: Japan streets ahead in global plastic recycling race, The Guardian 29. prosinca 2011.

Animated Flags



Sljedeći sedmi nastavak: Zabrane plastičnih vrećica u Australiji, Oceaniji i na Novom Zelandu


- 00:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #