Plastično je fantastično

nedjelja, 31.08.2014.

Izložba u Omišlju je otvorena

Kako je i najavljeno, danas je u 11:30 u Galeriji LAPIDARIJ u Omišlju otvorena izložba fotografija "Plastika i plastični predmeti oko nas".

Pogledajte foto izvještaj:


Galerija LAPIDARIJ u samom centru starog dijela Omišlja, pored crkve Uznesenja Marijina

POSTAV:



























SVEČANO OTVARANJE:


Svečano otvaranje - uvodno slovo prof. Borislav Božić


Izložbu je otvorila načelnica općine Omišalj mr.sc. Mirela Ahmetović


Otvaranje je pažljivo popratila i Ingrid Jerković, koja je jedna od sudionica natječaja i čiji je rad na izložbi


Otvaranje izložbe pobudilo je dosta velik interes stanovnika Omišlja, gostiju koji su došli u Omišalj samo za ovu priliku i turista koji su pažljivo poslušali uvodnne riječi profesora Borislava Božića, organizatora izložbe Romea Deše i načelnice Mirele Ahmetović


Izložba je otvorena


I opet je plastična kravata pobudila veliki interes posjetitelja, ali i načelnice Omišlja Mirele Ahmetović kojoj na lijevoj slici autorica te plastične kreacije Diana Sokolić objašnjava detalje izrade.


Mladi autor mag. elektrotehnike Filip Žauhar kraj svoje izložene fotografije (najniža u okviru)


Domjenak i ugodno druženje nakon otvaranja


Diskusija je bila vrlo zanimljiva. Slijeva: Romeo Deša, Mirela Ahmetović, Diana Sokolić i Viktor Simončič


Na domjenku su poslužene jabuke


Provjereno je, jabuke nisu plastične


Izložba u Omišlju biti će otvorena svaki dan od 10 do 12 sati i od 18 do 21 sat, do 14. rujna 2014.



- 23:23 - Komentari (11) - Isprintaj - #

subota, 30.08.2014.

Plastični nakit još jednom uspješno predstavljen

Sinoć je u Rijeci održana modna manifestacija "8. Riječke stepenice" na kojima su poznate osobe iz sportskog i javnog života predstavile najnovije kolekcije večernjih haljina i odijela. Na vrlo uspješnoj modnoj večeri predstavila se je i Diana Sokolić, umjetnica i akademska slikarica iz Zagreba, suradnica ovog bloga, sa svojim plastičnim nakitom od poli(metil-metakrilata) (PMMA) (pleksiglas) i poli(vinil-klorida) (PVC) kao i s novim modnim dodatkom za muškarce - plastičnom kravatom.

Inače ovaj plastični nakit već je predstavljen na Pariškom sajmu mode ove godine kao i u britanskom izdanju časopisa VOGUE, MARIE CLAIRE, InSTYLE i HARPER’S BAZAAR - više na sljedećoj POVEZNICI, ali i na ovom blogu u postu Plastična kravata.











Izvor:
Extravagant:
Održane 8.Riječke stepenice




- 23:24 - Komentari (11) - Isprintaj - #

Senat Kalifornije potvrdio zabranu plastičnih vrećica


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 70



*** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS ***

Kao što je već najavljeno u postu Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice, kasno sinoć je Senat savezne države Kalifornije izglasao zakonski prijedlog senatora Alexa Padille SB 270.

Ovim novousvojenim zakonom zabranjuje se korištenje, distribucija i prodaja jednokratnih plastičnih vrećica tanjih od 56 mikrometara, omogućeno je da trgovci naplaćuju najmanje 10 centi (oko 58 lipa) za papirnate i višekratne (deblje od 56 mikrometara) plastične vrećice. Također, odobreno je formiranje fonda u koji će se izdvojiti 2 milijuna $ za pomoć radnicima (prekvalifikacija ili prijevremeno umirovljenje) u industriji koja se bavi proizvodnjom i recikliranjem plastičnih vrećica u Kaliforniji, a za koje se očekuje da će ostati bez posla.

Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2015. godine.

Sinoć, kasno u Senatu Kalifornije glasano je o ovom prijedligu i prijedlog je usvojen s 22 glasa za i 15 protiv. Ovim je Kalifornija postala prva savezna država SAD-a koja je na razini cijele države uvela ovakve zakonske odredbe o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica. Slični zakonski prijedlog o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica početkom ove godine bio je predložen u saveznim državama Washington i Massachusetts, ali nisu prihvaćeni u tamošnjim parlamentima.




Izvor:
Plastic News:
California lawmakers give final approval to plastic bag ban




- 17:43 - Komentari (4) - Isprintaj - #

U životu imamo izbor ...

Blogerska suradnja





... hoćemo li gledati unatrag,

,

voziti se naprijed



ili se igrati kad drugi ne vide, jer skrivamo dijete u sebi.



Snimila i pripremila Valcer




- 13:50 - Komentari (5) - Isprintaj - #

petak, 29.08.2014.

Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 69



*** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS ***


U svom drugom ovotjednom pokušaju (prvi je bio 25 kolovoza - vidi POST), parlament savezne države Kalifornije, sinoć je donio odluku o prihvaćanju zakonskog prijedloga senatora Alexa Padille SB 270 koji između ostalog predviđa zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države. Ovoje prvi prihvaćeni prijedlog koji u jednoj saveznoj američkoj državi brani korištenje jednokratnih plastičnih vrećica.

Dakle, vrlo agresivna kampanja protivnika plastičnih vrećica ovog tjedna imala je uspjeha te je sinoć ponovno glasano o tom zakonskom prijedlogu. Rezultat glasovanja bio je 44 za prijedlog i 29 protiv prihvaćanja prijedloga što znači da su zagovornici zabrane predvođeni Markom Murrayem predsjednikom udruge Californian Against Waste uspjeli pridobiti 7 zastupnika u kalifornijskom parlamentu da promijene svoje mišljenje - neki su prilikom prošlog glasovanja bili suzdržani, a neki protiv.

Prema zakonskoj proceduri, ovaj prijedlog zakona treba biti prihvaćen i na razini Senata savezne države Kalifornije, a glasovanje u Senatu mora biti održano do 31. kolovoza. Ukoliko i Senat prihvati SB 270, odredbe zakona stupiti će na snagu 1. srpnja 2015.

Da bi bio prihvaćen njegov prijedlog, senator Padilla djelomično je prihvatio zahtjeve sindikata radnika u prehrambenoj industriji i trgovini (United Food and Commercial Workers Union - UFCW) gdje se predviđa izdvajanje 2 milijuna $ u fond za pomoć radnicima (prekvalifikacija ili prijevremeno umirovljenje) u industriji koja se bavi proizvodnjom i recikliranjem plastičnih vrećica u Kaliforniji, a za koje se očekuje da će ostati bez posla.

Ovim zakonskim prijedlogom predviđena je zabrana jednokratnih plastičnih vrećica tanjih od 56 mikrometara, ali i mogućnost da trgovci naplaćuju najmanje 10 centi (oko 58 lipa) za papirnate i višekratne (deblje od 56 mikrometara) plastične vrećice.

Do sada na lokalnoj razini (okruzi, gradovi i mjesta) 123 lokalnih samouprava u Kaliforniji ima na snazi neku vrstu zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i koje obuhvaćaju oko 10 milijuna potrošača.

Slični zakonski prijedlog o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države početkom ove godine bio je predložen u saveznim državama Washington i Massachusetts, ali nije prihvaćen u tamošnjim parlamentima.



Izvor:
Plastic News:
California Assembly passes plastic bag ban


- 08:36 - Komentari (9) - Isprintaj - #

četvrtak, 28.08.2014.

Drugi život plastenki

Coca Cola je došla na zanimljivu ideju s ciljem višekratnog korištenja plastenki. Napravila je komplet čepova s različitim funkcijama, a kako bi se, nakon što potrošač popije ovaj napitak, plastenka još koji puta iskoristila.

Pogledajte, ideje su zanimljive.




























Izvori:
YouTube:
Coca-Cola 2nd Lives
Boredpanda: Coca-Cola Invents 16 Bottle Caps To Give Second Lives To Empty Bottles


- 18:12 - Komentari (8) - Isprintaj - #

srijeda, 27.08.2014.

Najava izložbe u Omišlju

Kao što je i planirano, evo i izložbe fotografija u Omišlju:





Na izložbi će biti izloženi radovi autora, kako je objavljeno u postu Rezultati foto natječaja..

Svi ste pozvani, dobro došli!


Više o fotografijama, izložbi, nagrađenim i izloženim radovima u Galeriji Plastik





- 14:14 - Komentari (10) - Isprintaj - #

utorak, 26.08.2014.

Kalifornija opet nije uspjela, za sada

Vrlo glasni i odlično organizirani borci protiv plastičnih vrećica u Kaliforniji, predvođeni senatorom Padillom, ponovno u parlamentu savezne države Kalifornije nisu uspjeli izglasati zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države Kalifornije.

Rasprava i glasovanje o prijedlogu senatora Alexa Padille, SB 270, održani su 25. kolovoza te prijedlog nije dobio potrebnih 41 glas. Za prihvaćanje novog zakonskog prijedloga glasovalo je 38 kalifornijskih parlamentaraca, dakle nedostajala su 3 glasa. Ostali su bili protiv ili suzdržani.

Predlagatelj zakona ima pravo do kraja parlamentarne sjednice - 31. kolovoza još jednom staviti ovaj prijedlog na glasovanje, pa je širom Kalifornije, ali i putem interneta i društvenih mreža pokrenuta gotovo pa očajnička kampanja, ne bi li barem 3 parlamentarca promijenila svoje mišljenje. Ali i udruge koje promiču korištenje plastičnih vrećica jer su iste jeftinije te ekonomski i ekološki prihvatljivije od alternativnih, kao što je American Progressive Bag Alliance (APBA) pokrenule su kontra kampanju.




Osnovne postavke kampanje APBA protiv SB 270 su sljedeće:
- SB 270 predviđa zabranu plastičnih vrećica koje su 100 % reciklabilne i višekratno iskoristive, a u korist alternativnih vrećica pri čijoj se proizvodnji koristi znatno više vode i emitira se znatno više stakleničkih plinova (CO2) u atmosferu
- SB 270 direktno ugrožava oko 2000 dobro plaćenih radnih mjesta u kalifornijskoj industriji za proizvodnju i recikliranje plastičnih vrećica
- SB predstavlja nekoliko milijardi vrijedan program koji pretpostavlja da će se taj novac naplatiti od potrošača kroz naknade na papirne vrećice i naknade na deblje plastične vrećice, a istovremeno neće se financirali programi zaštite okoliša i druge javne potrebe koje je država dužna provoditi i financirati iz postojećeg proračuna



Izvori:
Plastic News:
Plastic bag ban stalls in California Assembly
APBA: American Progressive Bag Alliance launches ad campaign in opposition to Senate Bill 270
Animated flags


Naknadno ubačeno:

Evo, pogledajte kako kampanja protiv vrećica promptno reagira. Ovaj e-mail sam danas dobio (nakon što sam objavio gornji post). Ono što je zanimljivo, očekuje se da svaki primatelj ovog e-maila nazove svog predstavnika u kalifornijskom parlamentu i traži da glasuje u korist uvođenja zabrane na razini cijele savezne države Kalifornije. Poveznice omogućavaju da se vidi kako je koji parlamentarac glasovao po ovom konkretnom pitanju.




Znate li Vi, dragi čitatelju bloga, kako je glasovao Vaš zastupnik u Hrvatskom saboru? Znate li njegov telefonski broj, možete li ga nazvati i tražiti da zastupa Vaše interese?


- 13:18 - Komentari (10) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 25.08.2014.

Zašto plastika?

Plastika je svuda oko nas. Ako se osvrnete u stanu, u autu, na radnom mjestu, na ulici, a posebno u robnoj kući ili trgovačkom centru, svugdje ćete zamijetiti plastične proizvode. Plastike se danas u svijetu proizvede više nego svih metala zajedno i to u količini od skoro 300 milijuna tona godišnje. Ogromna količina, posebno kada se zna, da je 1960. godine proizvedeno svega 8 milijuna tona. Svjedoci smo da plastika svakim danom zamjenjuje materijale kao što su drvo, papir, keramika, staklo, metal... Zašto je tome tako? Očito je, da plastika posjeduje svojstva koja drugi navedeni materijali nemaju.







Plastika je prvenstveno lakša od konkurentskih materijala, posebno metala, pa su i proizvodi od plastike lakši. Kakve to uštede donosi samo u svakodnevnom transportu, ne treba niti spominjati. Zamislite samo kućanske aparate i računala izrađene od metala, keramike ili drva. Plastika se zbog svoje polimerne prirode i plastičnih svojstava najlakše prerađuje, što znači da se za izradu proizvoda troši daleko manje energije po proizvodu u odnosu na sve druge materijale. Plastika se lako boji u masi i nije joj potrebna nikakva dodatna vanjska zaštita od korozije, bakterija, kemijskih agenasa i atmosferilija. Plastika je općenito otporna na kiseline i lužine, te najbolji toplinski i električni izolator.






Kao kemijski inertna, potpuno je medicinski neškodljiva, pa se od nje izrađuju razni umetci za ljude i općenito ima vrlo široku primjenu u medicini. Prednost plastike je i ta, da se plastika može proizvesti s posebnim svojstvima ovisno o krajnjoj upotrebi (inženjerijska plastika i kompoziti), visoke čvrstoće i žilavosti, tako da bez problema može zamijeniti metale kao konstrukcijski materijal, a istovremeno je puno lakša. Najveći napredak i uštede na tom području ostvarila je automobilska industrija. Zato se na tržištu može naći nepregledan broj različitih osnovnih sirovina i dodatnih aditiva za izradu plastičnih proizvoda.


Proizvodi od plastike dijele se u tri grupe:



- Jednokratni ili privremeni proizvodi, u koje spada sva ambalaža, proizvodi za jednokratnu upotrebu te proizvodi do godine dana prosječne upotrebe. Ti proizvodi čine 40 % ukupno prerađene plastike. Materijali koji se najviše koriste za izradu takvih proizvoda su PE-LD - polietilen niske gustoće, PE-LLD - linearni polietilen niske gustoće, PP - polipropilen, PS - polistiren i PET - poli(etilen-tereftalat).







- Trajni proizvodi čije je vrijeme upotrebe od 3 do 15 godina. U ovu grupu proizvoda spadaju kućanski aparati, audiovizuelna oprema, računala, namještaj, dijelovi vozila, igračke i sportska oprema. Ti proizvodi čine oko 35 svih plastičnih proizvoda. Plastike koje se najviše koriste za izradu navedenih proizvoda su PP - polipropilen, ABS - akronitril/butadien/stiren, PA - poliamid (najlon) i PVC - poli(vinil-klorid).








- Infrastrukturni proizvodi čije je vrijeme upotrebe preko 20 godina. U ovu grupu plastičnih proizvoda spadaju plastične cijevi, građevinska stolarija i fasadni materijali, plastični materijali za javne radove, oprema za elektrodistribuciju i telekomunikacije. Ovi proizvodi čine 25 % proizvedenih plastičnih proizvoda. Glavni plastični materijali su PVC - poli(vinil-klorid) i PE-HD - polietilen visoke gustoće.






Oprema za proizvodnju plastičnih proizvoda ekstruzijom, brizganjem, puhanjem, prešanjem, kalandiranjem ili vakumiranjem jednostavna je , puno jeftinija i troši puno manje energije po jedinici proizvoda. Ne može se usporediti trošak lijevaonica metala ili tvornica keramike sa jednostavnom mašinom za brizganje plastike i odnosnim troškom. Isto tako nije usporedivo vrijeme izrade, koje je kod plastike iznimno kratko.







Sve navedeno čini plastiku materijalom sadašnjosti i budućnosti.



Izvor: Drvoplast


- 13:13 - Komentari (11) - Isprintaj - #

nedjelja, 24.08.2014.

Naši plastičari - Drvoplast



Drvoplast d.d. iz Buzeta proizvodi u tehnologiji ekstruzije i koekstruzije više od 600 različitih plastičnih profila raznih namjena:
• brtve (zaptivne profile) za građevinsku stolariju
• PVC rolete
• profile za industriju namještaja
• profile za unutarnje opremanje
• profile za plovila
• smjerokazne prometne stupiće i štapove za snijeg
• cijevi i bužire
• profile raznih namjena (profili za automobilsku industriju, tende, sanitarne proizvode, tuš kabine, keramiku, teniska igrališta, hladnjake, vagone, nosače cijena u trgovinama itd.).

Profile se proizvode uglavnom od mekog, polutvrdog i tvrdog poli(vinil-klorida) (PVC), ali i od drugih usvojenih plastičnih materijala kao što su polietilen (PE), polistiren (PS), termoplastični elastomeri odnosno elastoplastomeri (TPE), termoplastična guma odnosno etilen/propilen/dienski kaučuk (EPDM), etilen/vinil-acetat (EVAC), itd.

Zahvaljujući tehničkim mogućnostima proizvode se različite vrste PVC granulata za ekstruziju i brizganje, svih vrsta tvrdoća (meki, polutvrdi, tvrdi). Proizvodnja kartonske (transportne) ambalaže samo upotpunjuje široki proizvodni program.

Takva široka paleta proizvoda ima primjenu u gotovo svim industrijama počevši od građevinske industrije, industrije namještaja, automobilske industrije, proizvodnji sanitarne opreme, rashladnih uređaja, elektromaterijala, željezničkih vagona, tramvajskih vagona, plovila, kontejnera za stanovanje, kamp prikolica, cestogradnji, teniskim terenima, dječjim igralištima, trgovačkim lancima, skladištima itd.

Posebna pozornost pridaje se zahtjevima kupaca iz kojih se kreira proizvodni program s osnovnim prednostima - brzina i kvaliteta u izradi proizvoda zbog posjedovanja vlastite alatnice, stručno osoblje, minimalne prodajne količine po vrsti proizvoda, priznata kvaliteta proizvoda s tradicijom duljom od 40 godina te vlastitog laboratorija i vođenog procesa kontrole - ulazna, procesna i izlazna kontrola, kako bi svi proizvodi u potpunosti ispunili sva očekivanja kupaca.

Stalni rast izvoza u zapadnoeuropske zemlje, jasno je opredjeljenje, ali i mjerodavna ocjena uspješnosti (izvoz čini 75% ukupne prodaje).


Proizvodni program


PVC rolete

• izrađene iz visokokvalitetnog, UV stabiliziranog PVC-a
• štede energiju
• uljepšavaju Vaš dom
• povoljne cijene
• pružaju zaštitu od sunca, buke, vjetra, hladnoće, insekata i radoznalih pogleda susjeda
• velikog spektra boja
• oblikuju se prema zahtjevima kupaca
• njihovo montiranje je ugodno i lako.

U proizvodnom programu proizvode se rolete pokrivnih širina - profil 33 mm, 37 mm i 50 mm, debljina 6, 8 i 14 mm.



Brtve

U području brtvi (zaptivni profili) za građevinsku stolariju Drvoplastov proizvodni program obuhvaća:
• brtve za drvenu stolariju
• brtve za aluminijsku stolariju
• brtve za metalnu stolariju
• brtve za plastičnu stolariju
• brtve za staklo
• okapnice
• termičke mostove
• pomoćne profile za proizvodnju plastičnih prozora
• profile za pokrivanje utora prozora


Profili za industriju namještaja

• sudarne letvice
• klizne letvice
• kuhinjske letvice
• kit letvice
• zaptivni profili
• vezni profili
• ukrasni profili
• obrubni profili (oplemenjeni)
• vodilice vrata (donja i gornja, šiber, rolo, harmo - vrata, ...)
• vodilice ladica
• vodilice stakla
• umetci za vodilice stakla
• profili za lamperije
• profili za rub ogledala
• nogice za ormare

Profili za unutarnje opremanje

To su profili za unutarnje opremanje svih vrsta životnih i radnih prostora:
• vezni profili (središnji, kutni, ..) raznih namjena
• pokrivni profili raznih namjena
• kutni profili raznih namjena
• profili za kontejnere za stanovanje
• profili za auto-kuće (kamp prikolice)
• profili za staklo
• profili za školske ploče
• podne letvice
• profili za utore
• držači profila
• vodilice za staklo
• vodilice za ladice
• profili za zastore
• vodilice zastora
• profili za vješalice
• profili za pano ploče
• profili za okvire slika

Profili za plovila

Široka namjena Drvoplastovih profila našla je svoju primjenu u brodogradilištima i nautici, kako u izgradnji novih plovila tako i u obnovi starih i dotrajalih plovila bilo da se radi o pasarama ili o jahtama.

To su:
• štitnici bokova plovila tzv. bokoštitnici
• sve vrste brtvi (zaptivni profili) za otvore na plovilima.




Cijevi i bužiri

Cijevi se izrađuju od tvrdog i polutvrdog PVC-a, a bužiri od mekog PVC-a.
• cijevi (crijevo) za zalijevanje vodom
• cijevi za igračke
• bužiri za rukohvate
(metle, motorne pile, kolica u trgovačkim centrima ..)
• bužiri za presvlačenje drugih materijala



Smjerokazni stupići i štapovi za snijeg

Svi stupići su izrađeni od visokokvalitetnog plastičnog materijala, otpornog na udarce i atmosferilije, što jamči dugotrajnu upotrebu bez promjene svojstava smjerokaznog stupića.

Kvaliteta prometnog smjerokaznog stupića potvrđena je i Uvjerenjem o kvaliteti za novi proizvod izdanog od mjerodavne ustanove u RH. Smjerokazni stupići se isporučuju kompletirani s plastičnim katadiopterom (crveni ili bijeli) ili refleksnom ljepljivom trakom u standardnoj dužini ili u dužini po zahtjevu kupca.




Profili raznih namjena


• Trgovački lanci - nosači cijena na policama trgovačkih lanaca
• Automobilska industrija - profili za oblaganje žičanih sajli (zvijezdice)
• Metalna industrija - profili za zaštitu tračnih pila i kosa - profili za zaštitu oštrih metalnih rubova
• Industrija stakla - elektrode u proizvodnji pleksistakla - štitnici za stakla
• Građevinarstvo - profili za kamene ploče - protuklizne trake na stepeništima - profili za okapnice - profili za šatore
• Proizvodnja kablova - profili za kablove - kabelske obujmice - poklopci za kablove
• Zaštita od sunca - profili za tende - profili za žaluzine
• Proizvodnja putničkih i željezničkih vagona, tramvaja,… - sjenila za rasvjetu i ostali profili
• Keramika - rubni profili za keramičke pločice
• Sanitarija - brtve (zaptivni profili) za tuš kabine i umivaonike
• Elektronska i mehanička industrija - profili za hladnjake - profili za ledenice
• Elektro industrija - profili za ormare za električna brojila
• Sport i rekreacija - rubni profili za teniska igrališta - profili za tobogane
• Ured - profili za stolne zastavice


Izrada alata



Za proizvodnju svih profila, cijevi i bužira iz proizvodnog programa Drvoplast je sam konstruirao i izradio alate, kalibratore, naprave za doradu profila u vlastitoj alatnici, koja je opremljena tokarskim strojevima, glodalicama, brusilicom za ravno brušenje i kompjuterski upravljanim žičnim elektroerozimatom.

Sukladno tehničkim mogućnostima navedenih strojeva te iskustvu osoblja alatnice u obradi metala, Drvoplast nudi usluge konstruiranja, te izrade po nacrtu ili uzorku različitih alata, naprava i dijelova, a posebno alata i kalibratora za ekstruziju profila. Više od 600 izrađenih alata u vlastitoj alatnici siguran su jamac kvalitete i znanja zaposlenika Drvoplasta.



Izvor:
Drvoplast d.d., Buzet



- 11:19 - Komentari (10) - Isprintaj - #

subota, 23.08.2014.

Praktična plastika - Ne bacajte plastenke

Ponukan jučerašnjom idejom, evo još nekoliko praktičnih ideja kako upotrijebiti iskorištene plastenke. Dakle, ne bacajte ih.








- 13:13 - Komentari (12) - Isprintaj - #

petak, 22.08.2014.

IKEA i plastika

Evo malo virtualno-blogovske šetnje po novootvorenom centru IKEA u Sesvetskom Kraljevcu kraj Zagreba. Iznenadio sam se koliko je plastike. Neka, jer plastika je praktična, ekološka i ekonomična. Pa i da čitateljima bloga predstavim što to IKEA nudi plastično. Pogledajte:


















Frakta torba
tkani polipropilen (PP)




Pregled materijala koje IKEA koristi:




I na kraju - recimo da je IKEINA ideja:





Izvor: IKEA Katalog


- 15:43 - Komentari (13) - Isprintaj - #

srijeda, 20.08.2014.

Plastične vrećice s porukom













Zahvaljujem se kolegi blogeru Sjedokosom, koji vodi blog "Kule u pijesku" na poslanim fotografijama. Blogerska suradnja se na području plastike nastavlja, što ne mogu reći da ja mogu uzvratiti na polju poezije (možda i bolje!). Stoga, za sada jednostrana. Zahvaljujem i pozivam i ostale čitatelje, kolegice i kolege blogere na sličnu suradnju.



- 13:45 - Komentari (11) - Isprintaj - #

utorak, 19.08.2014.

Plastični humor - Bilo kuda PET svuda

Ekipa nagrađivane serije “Downton Abbey” dokazala je da britanski humor nije bez razloga svjetski popularan.




Nakon gafa sa službenim fotografijama za petu sezonu te serije na kojima se greškom na kaminu našla i plastična PET - poli(etilen-teraftalat) boca vode, iako je radnja serije smještena u 20-e godine prošlog stoljeća, u doba kada PET ambalaža nije postojala, cijelu situaciju okrenuli su u svoju korist.

Na Facebook stranici serije pod nazivom "Downton Abbey" glumci su, šaleći se na svoj račun, prozirali s bocama vode promovirajući rad međunarodne dobrotvorne organizacije WaterAid. A cijeli slučaj duhovito je nazvan "Water bottle-gate", aludirajući na afere poput Watergatea.





Izvori:
Jutarnji list:
WATER BOTTLE GATE Glumci popularne serije našalili su se na svoj račun nakon gafa s bocom vode
Plastics Today: Friday Funnies: What's wrong with this picture?
Facebook: Downton Abbey
Water Aid: Stars of Downton Abbey show their support for WaterAid


- 12:44 - Komentari (12) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 18.08.2014.

PET bačve za pivo na tržištu




Jučer o PET bocama, danas o PET bačvama odnosno bidonima.

Engleska kompanija Petainer izbacila je na tržište PET bačve (bidone) različitih zapremnina. PET bačve koje možete vidjeti na priloženim fotografijama zamjenjuju teške 30 ili 50 litarske aluminijske ili čelične bačve. Izrađene su od poli(etilen-teraftalata) (PET), namijenjene su za jednokratnu upotrebu, a postoji veliki broj zapremnina, što omogućava ugostiteljskim objektima istovremeno držanje više vrsta piva.












Prednosti korištenja ovih PET bidona je što su znatno lakše od metalnih pa to daje značajne uštede u transportu, nepovratne su pa nema troška povrata prazne ambalaže proizvođaču, recikliraju se, a proizvođačima piva ili ugostiteljskim objektima uštedjeti će nabavku svojih povratnih metalnih bačvi te nema troškova održavanja.
















Dimenzionalno i s priključcima su prilagođene postojećim linijama za punjenje metalnih pivskih bačvi kao i instalacijama za posluživanje u ugostiteljskim objektima.














Izvori:
Petainer Kegs Brochure with specifications
Petainer Kegs
Plastic and Rubber Weekly: PET beer kegs touted as steel alternative


- 14:55 - Komentari (6) - Isprintaj - #

nedjelja, 17.08.2014.

PET plastenka izgleda kao staklenka

Oko 5 milijardi PET - poli(etilen-tereftalat) plastenki za pivo prodaje se godišnje. Zvuči jako mnogo, ali to je samo oko 2 % učešća na ukupnom tržištu piva u što se ubrajaju staklenke i limenke. I mnogi drugi proizvodi, prije svega hrane i pića, prešli su u prošlosti na PET ambalažu, uključujući ambalažu za sokove, vodu, gazirana bezalkoholna pića, maslinova ulja, umake i sl. To i ne čudi s obzirom na sigurnost, čvrstoću, fleksibilnost, manju težinu, reciklabilnost, praktičnost, znatno manju potrošnju energije pri proizvodnji kao i ukupno znatno manje troškove proizvodnje. Što se udjela PET plastenki u pivu tiče, postavlja se opravdano pitanje - jesu li PET plastenke prihvaćene. Jesu, ali još uvijek prodor na tržište ide sporo prvenstveno zbog već vrlo dobro uhodanih pravaca od proizvodnje do potrošačkog stola koje suvereno drže staklenke i limenke.

Multinacionalna kompanija Sidel sa sjedištem u Francuskoj, specijalizirana za proizvodnju PET ambalaže za tekuće proizvode, nedavno je na tržište plasirala prvu laganu PET bocu za pivo koja podnosi pasterizaciju te ima dno koje nije u obliku cvijeta (tzv. petaloid baza (na slici lijevo) - patent Continental Can Company iz 1971. godine) kao što to imaju ostale PET boce.









Kako bi i proizvođači i potrošači piva lakše prihvatili tu promjenu, Sidel je osmislio PET bocu s ravnim dnom, koje se tradicionalno nalazi na staklenim bocama piva, te s krunskim čepom, što boci daje "stakleni" izgled, ali je ustvari PET sa svim prednostima plastenke - lagana i povećana mehanička svojstava PET-a, nova boca teži samo 28 g, što je 86 % manje od prosječne ekvivalentne staklene boce.

"Želimo pomoći proizvođačima piva da iskoriste fleksibilnost, manju težinu, održivost i niže troškove koje nudi PET, proizvodeći bocu koja će privlačiti nove generacije potrošača piva koji žele da im pića budu u ambalaži koja je održivija, prikladnija i user-friendly", istaknuo je Christophe Bunel, voditelj proizvodnje ambalaže u Sidelu.

"Za mnoge potrošače dno u obliku cvijeta znači poveznicu s drugim kategorijama proizvoda, kao što su gazirana bezalkoholna pića ili voda, i stoga, kad bi se pojavilo na boci piva, moglo bi negativno utjecati na percepciju brenda. No potrošači postaju sve svjesniji prednosti PET-a te ga doživljavaju kao materijal poželjan za pakiranje hrane i pića. Dakle, kako bismo pomogli i proizvođačima i potrošačima da što lakše osvijeste taj prijelaz, cilj nam je bio napraviti bocu koja je izgleda poput stakla, ali ima sve benefite PET-a", dodaje Bunel.













Izvori:
Best in packaging:
What’s New in Beer Bottles?
Sidel: Looks like glass, but it’s pet!


- 13:23 - Komentari (8) - Isprintaj - #

subota, 16.08.2014.

Plastični humor - Ah ... te žene




Ovaj post rezultat je blogerske suradnje. Ovu karikaturu poslala je blogerica Čuvarica pinkleca koja uređuje blog Moj pinklec, kojoj se zahvaljujem. Ujedno, pozivam i sve ostale blogere i čitatelje bloga da, naiđu li na kakav sličan, ali i bilo kakav drugačiji prikaz o plastici i plastičnim predmetima, da ga ne bacaju već da mi ga pošalju. Uvijek se može ovako, barem još jednom, iskoristiti. Baš kao i plastika i plastični predmeti. Dakle, ne bacajte, pošaljite, biti će iskorišteni.



- 14:39 - Komentari (9) - Isprintaj - #

petak, 15.08.2014.

NEWSLETTER 17

NEWSLETTER 17




Poštovani primatelji newslettera,
ovim izvanrednim brojem želim
Vas izvijestiti o realizaciji projekta
"PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA"
na stranicama bloga
"Plastično je fantastično"




PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA




Blog "Plastično je fantastično" započeo je s projektom PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA. To nije „Enciklopedija plastike“ jer bi to bio preambiciozan projekt za jedan blog, uz pomoć malog broja vjernih suradnika. Stoga i i takav naziv: Plastična enciklopedija.

Plastična enciklopedija sastoji se od dva dijela.

Prvi dio je popis polimera s njihovim kraticama i punim nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku, a pored engleskog naziva stavljene su i kratice tog polimera nastale izvorno u engleskom jeziku, koja nije normirana (ali, ipak je u čestoj upotrebi na web stranicama). Gdje se je moglo, ubačen je komercijalni naziv materijala koji je u čestoj upotrebi u svakodnevnom govoru - npr. uz poli(metil-metakrilat) (PMMA) naveden je pleksiglas, a uz pjeneći polistiren (PS-E) naveden je uobičajeni komercijalni naziv s kojim se često susrećemo u svakodnevnom razgovoru - stiropor.

Popis je podijeljen u pet tablica, a svaki puni naziv za koji postoji vjerodostojna web stranica s kvalitetnim i provjerenim podacima o tom polimeru, ubačena je poveznica (ili će biti u vrlo skoro vrijeme). Klikom na naziv s poveznicom otvoriti će se odgovarajuća web stranica s potpunom informacijom o navedenom polimeru i zainteresiranom čitatelju daje mogućnost dobivanja potpunije informacije o nekoj plastici, smoli ili dodatku.

Drugi dio Plastične enciklopedije je poveznica na KRATICE polimera objavljenih na mrežnim stranicama časopisa Polimeri za područje plastike i gume.


O kraticama

Imena osnovne plastike, proizvoda polimerizacije, polimerizata i nužnih dodataka često su vrlo dugačka. Stoga je vrlo prošireno pisanje kratica. Uobičajeno je kratice sastavljati prema nekom logičkom i upotrebljivom sustavu. Početna je pretpostavka da su kratice akronimi imena, no to nije uvijek moguće dosljedno provesti, pa se dodaju i druga slova. S pomoću kratica koje plastiku svrstavaju prema njihovu osnovnom kemijskom sastavu, mogu se identificirati pojedini materijali. Međutim, fizička, preradbena i uporabna svojstva proizvoda bitno određuju dodaci u polimernim mješavinama ili smjesama. Ti dodaci, katkad brojni, obično nisu obuhvaćeni kraticama, osim u ponekim, odlučujućim slučajevima.

Hrvatsku inačicu kratica započelo se izrađivati u okviru časopisa „Polimeri“ još 1982. U radu je sudjelovalo više autora, međutim ovdje navedene kratice, od kojih su neke i normirane prema HRN/ISO rezultat su rada autora Igora i Ranke Čatić.

Od trenutka kada se započelo izrađivati kratice, svi suradnici bili suočeni s gotovo nepremostivim teškoćama. Temeljni je razlog što se podosta razlikuju rješenja u preporukama Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (e. International Union of Pure and Applied Chemistry, IUPAC) o pisanju kratica i norme EN ISO 1043-1:2001 (E) - Plastics – Symbols and abbreviated terms (Plastika – simboli i kratice imena). Primjer: prema preporukama IUPAC-a treba pisati eten, a prema navedenoj normi ISO, i što je uvriježeno u svakodnevnoj praksi, etilen. Autori su se odlučili pridržavati hrvatske norme HRN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, koja je u skladu s navedenom međunarodnom normom.

Treba navesti još dvije pojedinosti. Prvo, kratica se mora pisati kako je usvojena na razini međunarodnih normi. Primjer, kratica za poli(vinil-klorid) je PVC a ne PVK. Uspjelo se taj način pisanja uvrstiti i u „Strunu“ (projekt strukovnog nazivlja) i s tim rješenjem su upoznati i stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Valja navesti još jednu teškoću. Vrlo je proširena i u svjetskoj literaturi upotreba riječi polimeri za plastiku i gumu. To nije dovoljno precizno. Prema Algeru, naziv polimeri smisleno se upotrebljava kao skupno ime za prirodne i sintetske tvari te materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula (polimerne molekule) s ponavljajućim jedinicama. Prema najnovijoj klasifikaciji materijala koji mogu biti polimeri i nepolimeri, organski ili anorganski, sva plastika, ali i guma pripada skupini polimera. Međutim, temeljni organski polimeri su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline. Dakle polimeri su obuhvaćaju znatno više tvari i materijala, pa i proizvoda od plastike, gume i od njih načinjene tvorevina.

Plastika su tehnički upotrebljivi materijali koji sadržavaju osim osnovne tvari, polimerizata, i druge dodatke, pod navedenim naslovom članka obuhvaćeni su monomeri (npr. vinil-klorid, VC), polimerni materijali (npr. polipropilen, PP) i dodaci (npr. dioktil-ftalat, DOP), bez posebnog navođenja o čemu je riječ.

Popis kratica i imena bitno je proširen s obzirom na navedenu ISO normu. Naime, u svakodnevnoj je uporabi, pogotovo među proizvođačima materijala i prerađivačima, još velik broj nenormiranih kratica. Stoga je odlučeno da se u ovome tekstu, radi lakšeg snalaženja i prepoznavanja, navedu i ostale kratice koje se nalaze u raznim literaturnim izvorima. Autori su svjesni činjenice da to nije popis svih kratica u polimerstvu, kao i da su moguća drukčija rješenja pojedinih imena. Svaki doprinos preciznijem pisanju kratica i pojedinih imena je dobrodošao.

Dio kratica normiran je na razini Međunarodne organizacije za normiranje (ISO) i uključen je u hrvatsku normu HRN/ISO 472. Tablica s kraticama svojevrstan je kompromis između normiranih i na tržištu često upotrebljavanih kratica. Čak se i postojeće norme dosta međusobno razlikuju, a niti unutar iste norme nisu sva načela dosljedno provedena. Važna je promjena nastala kada je norma ISO sugerirala da se odtereti i bolje identificira slovo A, pa se npr. za akrilate počelo upotrebljavati AK, anhidride AH, arile i arilate AR, akrilonitrile AN, za alkohole AL, acetate AC, amide i alkane A, itd. Međutim, u kraticama koje se sastoje od više slova, načelo nije dosljedno provedeno, pa je ponegdje zadržano slovo A za sve navedene skupine. Slično je i s nekima drugim opterećenim simbolima, npr. B, C, M, P, S i T. Može se očekivati da će tablicu trebati dopunjavati i izbacivati nenormirane kratice, koje će se s vremenom ipak morati zamijeniti normiranima. Kratice navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) otisnute su masno. Kratice koje nisu navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) uvrštene su onako kako bi ih trebalo pisati prema dosljedno provedenoj normi.

Valja dodati još jedno pojašnjenje. Popis kratica obuhvaća osnovne sastojke i potrebne dodatke za pravljenje plastičnih materijala: duromerâ i plastomerâ te posebnu skupinu elastoplastomere. Podjela na duromere i plastomere temelji se na njihovu ponašanju pri povišenim temperaturama.

Duromerni materijali, duromeri (duroplasti), gusto su prostorno umrežene makromolekule, netaljivi su i netopljivi i ne bubre. Plastomeri (termoplasti) materijali su linearnih i granatih makromolekula, taljivi su i topljivi. Elastoplastomeri (termoplastična guma) taljivi su i topljivi materijali koji bubre.


Engleski rječnik

Izvor za nazivlje polimera na engleskom jeziku je TRORJEČNIK POLIMERSTVA: HRVATSKO - ENGLESKO - NJEMAČKI autora Igora i Ranke Čatić, a u izdanju Društva za plastiku i gumu (2014). Ovom prilikom autor i urednik bloga zahvaljuje se osobito profesoru I. Čatiću koji je dopustio da se koristi navedeni rječnik za ovaj projekt, ali i posebno na stručnoj i savjetodavnoj pomoći da ovaj projekt ugleda svjetlo dana.

Autor bloga nada se da će Plastična enciklopedija biti izvor dodatnih informacija širokom krugu čitatelja o plastikama i dodacima plastici kao i smolama te pravilnom pisanju njihovog nazivlja na hrvatskom i engleskom jeziku. Očekuje se da će zainteresirani čitatelj na jednom mjestu naći osnovnu informaciju s kojom će krenuti u dalje istraživanje svemrežja.


Sadržaj

- Uvod
- Sadržaj
- Polimeri A - EV
- Polimeri FE - PD
- Polimeri PE - PO
- Polimeri PP - SA
- Polimeri SB - X
- KRATICE


Sve čitatelje newslettera pozivam da posjete stranice bloga i pogledaju o čemu se radi. Pozivam sve zainteresirane da se jave s prijedlozima, dopunama i uočenim nepravilnostima, ne bi li ovaj projekt bio bolji i upotrebljiviji svima koji se bave ili koje interesira plastika.

S nadom da će Vas ovaj projekt zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg redovnog broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično




- 18:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 14.08.2014.

Ah, ti kondomi

Iako su u toliko stvari dobri i pozitivni, ponekad znaju biti premali, preveliki, neudobni, neugodni i ljepljivi. Katkada pucaju, a katkada se smuljuju. Riječ je o kondomima.

Sve ono što ste do sada znali i mislili da znate o njima moglo bi se uskoro promijeniti. Stručnjaci su na tragu razvoja novog materijala za izradu ovog korisnog ljudskog izuma koji osim što pomaže u sprječavanju neželjenih trudnoća, štiti ljude od sve većeg i raširenijeg broja spolnih bolesti.

Kondomi budućnosti biti će izrađeni od mekšeg materijala, sličnijeg koži, a glavna zadaća stručnjaka je razvijanje materijala koji će osim svoje izdržljivosti i bolje prilagodbe biti uspješan u sprječavanju širenja spolnih bolesti, ali i neželjenih trudnoća.



Novi materijal razvijen je na Sveučilištu Wallongong u Australiji od strane tima kojeg su vodili dr. Robert Gorkin (biomedicinski inženjer) i dr. Sina Naficy (znanstveni suradnik za područje polimera) te biolog dr. Jason McArthur i bioničar prof. Simon Moulton, prof. Geoffrey Spinks (novi materijali i nanotehnologija) i poduzetnik Chris Gilbey.

'Glavni sastav novog materijala su voda, sol i polimerne veze zbog kojih je vlažan i mekan ali i iznimno izdržljiv, gotovo se ne može pokidati', objasnio je dr. Sina Naficy.




I na kraju da otkrijemo o kojem se materijalu radi - radi se o tzv. hidrogelu koji je napravljen od smjese poliuretana (na bazi polietera) (TPU) i poli(akrilne kiseline) (PAA). Materijal je biorazgradljiv što uvelike rješava problem odlaganja, ali nije poznato pod kojim je uvjetima se razgrađuje.






Izvori:
University of Wollongogg:
UOW researchers win Gates Foundation grant to make next generation condoms
ACS Publications: Thin, Tough, pH-Sensitive Hydrogel Films with Rapid Load Recovery
UOV MPR Geldon Team Bios
Dnevnik.hr: Ovo su kondomi budućnosti!


- 08:30 - Komentari (21) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 11.08.2014.

PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA

Uvod

Blog "Plastično je fantastično" započinje s projektom PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA. To neće biti „Enciklopedija plastike“ preambiciozan projekt za jedan blog, uz pomoć malog broja vjernih suradnika.

PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA sastoji se od dva dijela.

Prvi dio je popis polimera s njihovim kraticama i punim nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku, a pored engleskog naziva biti će i kratica tog polimera nastala izvorno u engleskom jeziku, ali koja nije normirana (ali, ipak je u čestoj upotrebi na web stranicama).

Popis će biti podijeljen u pet tablica, a svaki puni naziv za koji postoji vjerodostojna web stranica s kvalitetnim i provjerenim podacima o tom polimeru, biti će ubačena poveznica. Klikom na naziv s poveznicom otvoriti će se odgovarajuća web stranica s potpunom informacijom o navedenom polimeru.

Drugi dio PLASTIČNE ENCIKLOPEDIJE je poveznica na KRATICE polimera objavljenih na mrežnim stranicama časopisa Polimeri za područje plastike i gume.


O kraticama

Imena osnovne plastike, proizvoda polimerizacije, polimerizata i nužnih dodataka često su vrlo dugačka. Stoga je vrlo prošireno pisanje kratica. Uobičajeno je kratice sastavljati prema nekom logičkom i upotrebljivom sustavu. Početna je pretpostavka da su kratice akronimi imena, no to nije uvijek moguće dosljedno provesti, pa se dodaju i druga slova. S pomoću kratica koje plastiku svrstavaju prema njihovu osnovnom kemijskom sastavu, mogu se identificirati pojedini materijali. Međutim, fizička, preradbena i uporabna svojstva proizvoda bitno određuju dodaci u polimernim mješavinama ili smjesama. Ti dodaci, katkad brojni, obično nisu obuhvaćeni kraticama, osim u ponekim, odlučujućim slučajevima.

Hrvatsku inačicu kratica započelo se izrađivati u okviru časopisa „Polimeri“ još 1982. U radu je sudjelovalo više autora, međutim ovdje navedene kratice, od kojih su neke i normirane prema HRN/ISO rezultat su rada autora Igora i Ranke Čatić.

Od trenutka kada se započelo izrađivati kratice, svi suradnici bili suočeni s gotovo nepremostivim teškoćama. Temeljni je razlog što se podosta razlikuju rješenja u preporukama Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (e. International Union of Pure and Applied Chemistry, IUPAC) o pisanju kratica i norme EN ISO 1043-1:2001 (E) - Plastics - Symbols and abbreviated terms (Plastika - simboli i kratice imena). Primjer: prema preporukama IUPAC-a treba pisati eten, a prema navedenoj normi ISO, i što je uvriježeno u svakodnevnoj praksi, etilen. Autori su se odlučili pridržavati hrvatske norme HRN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, koja je u skladu s navedenom međunarodnom normom.

Treba navesti još dvije pojedinosti. Prvo, kratica se mora pisati kako je usvojena na razini međunarodnih normi. Primjer, kratica za poli(vinil-klorid) je PVC a ne PVK. Uspjelo se taj način pisanja uvrstiti i u „Strunu“ (projekt strukovnog nazivlja) i s tim rješenjem su upoznati i stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Valja navesti još jednu teškoću. Vrlo je proširena i u svjetskoj literaturi upotreba riječi polimeri za plastiku i gumu. To nije dovoljno precizno. Prema Algeru, naziv polimeri smisleno se upotrebljava kao skupno ime za prirodne i sintetske tvari te materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula (polimerne molekule) s ponavljajućim jedinicama. Prema najnovijoj klasifikaciji materijala koji mogu biti polimeri i nepolimeri, organski ili anorganski, sva plastika, ali i guma pripada skupini polimera. Međutim, temeljni organski polimeri su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline. Dakle polimeri obuhvaćaju znatno više tvari i materijala, pa i proizvode od plastike, gume i od njih načinjene tvorevina.

Plastika su tehnički upotrebljivi materijali koji sadržavaju osim osnovne tvari, polimerizata, i druge dodatke, pod navedenim naslovom članka obuhvaćeni su monomeri (npr. vinil-klorid, VC), polimerni materijali (npr. polipropilen, PP) i dodaci (npr. dioktil-ftalat, DOP), bez posebnog navođenja o čemu je riječ.

Popis kratica i imena bitno je proširen s obzirom na navedenu ISO normu. Naime, u svakodnevnoj je uporabi, pogotovo među proizvođačima materijala i prerađivačima, još velik broj nenormiranih kratica. Stoga je odlučeno da se u ovome tekstu, radi lakšeg snalaženja i prepoznavanja, navedu i ostale kratice koje se nalaze u raznim literaturnim izvorima. Autori su svjesni činjenice da to nije popis svih kratica u polimerstvu, kao i da su moguća drukčija rješenja pojedinih imena. Svaki doprinos preciznijem pisanju kratica i pojedinih imena je dobrodošao.

Dio kratica normiran je na razini Međunarodne organizacije za normiranje (ISO) i uključen je u hrvatsku normu HRN/ISO 472. Tablica s kraticama svojevrstan je kompromis između normiranih i na tržištu često upotrebljavanih kratica. Čak se i postojeće norme dosta međusobno razlikuju, a niti unutar iste norme nisu sva načela dosljedno provedena. Važna je promjena nastala kada je norma ISO sugerirala da se odtereti i bolje identificira slovo A, pa se npr. za akrilate počelo upotrebljavati AK, anhidride AH, arile i arilate AR, akrilonitrile AN, za alkohole AL, acetate AC, amide i alkane A itd. Međutim, u kraticama koje se sastoje od više slova, načelo nije dosljedno provedeno, pa je ponegdje zadržano slovo A za sve navedene skupine. Slično je i s nekima drugim opterećenim simbolima, npr. B, C, M, P, S i T. Može se očekivati da će tablicu trebati dopunjavati i izbacivati nenormirane kratice, koje će se s vremenom ipak morati zamijeniti normiranima. Kratice navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) otisnute su masno. Kratice koje nisu navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) uvrštene su onako kako bi ih trebalo pisati prema dosljedno provedenoj normi.

Valja dodati još jedno pojašnjenje. Popis kratica obuhvaća osnovne sastojke i potrebne dodatke za pravljenje plastičnih materijala: duromerâ i plastomerâ te posebnu skupinu elastoplastomere. Podjela na duromere i plastomere temelji se na njihovu ponašanju pri povišenim temperaturama.

Duromerni materijali, duromeri (duroplasti), gusto su prostorno umrežene makromolekule, netaljivi su i netopljivi i ne bubre. Plastomeri (termoplasti) materijali su linearnih i granatih makromolekula, taljivi su i topljivi. Elastoplastomeri (termoplastična guma) taljivi su i topljivi materijali koji bubre.


Engleski rječnik

Izvor za nazivlje polimera na engleskom jeziku je TRORJEČNIK POLIMERSTVA: HRVATSKO - ENGLESKO - NJEMAČKI autora Igora i Ranke Čatić, a u izdanju Društva za plastiku i gumu (2014). Ovom prilikom zahvaljujem se osobito I. Čatiću koji je dopustio da se koristi navedeni rječnik za ovaj projekt. Stoga valja izdvojiti neke misli iz Predgovora tom rječniku.

Iz Predgovora Trorječnika:

U proljeće 1962. objavljen je u časopisu Kemija u industriji tekst I. Čatića o potrebi sređivanja nazivlja na području polimerstva. Nešto više od pola stoljeća poslije, javnosti predajemo na uporabu i prosudbu ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački. Po prvi puta isključivo kao CD inačicu. Englesko-hrvatski rječnik polimerstva (2002.) bio je samo u papirnatoj inačici, dok je Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva (2009.), oba u izdanju Društva za plastiku i gumu, osim u tiskanom obliku sadržavao kao prilog i CD-inačicu.

Rječnik je među ostalim rezultat rada na projektu ERPOHEN (Elektronički rječnik polimerstva: hrvatski-engleski i njemački) koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost tijekom 2010. i 2011.

Rječnik sadrži 12 394 hrvatskih naziva te 21 446 engleskih i 27 986 njemačkih istoznačnica.

Rezultat je to rada brojnih stručnjaka i jezikoslovaca. U prvoj fazi sakupljanja građe veliki je bio doprinos Aleksandre Kostial-Štambuk i Vide Jarm. Vrijedni su doprinos rječniku dali i Krešimir Adamić, Barbara Bulat, Nenad Cvjetičanin, Zvonimir Janović, Dubravka Raffaeli, Ana Rogić, Đurđica Španiček i Zorica Veksli.

Jedno ime treba izdvojiti. Rječnik sadrži vrlo opsežnu listu kratica. Za rješavanje dvojbi o njihovu pravilnom pisanju zahvaljujemo dugogodišnjem recenzentu tih tekstova za potrebe časopisa Polimeri Vladimiru Rapiću.

Posebno smo ponosni na suradnju s jezikoslovcima današnjeg Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s kojima surađujemo organizirano još od 1973. Određeno vrijeme rad na građi rječnika podupirao je Terminološki odbor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Iz redova jezikoslovaca iz IHJJ-a treba navesti: Eugeniju Barić, Ivu Kalinskog i Mariju Zniku a u okviru projekta ERPOHEN: Mariju Bratanić te Ivanu Kurtović-Budju i Brunu Nahoda.

Imali smo trajnu podršku i jezikoslovaca iz drugih sredina. Stoga se zahvaljujemo: Stjepanu Babiću, Kati Fišter, Sandi Ham, Eli Orešković-Požek i Branki Tafri te vrhunskom poznavatelju hrvatskoga standardnog i tehničkog jezika Stanislavu Severu.

Našu zahvalnost želimo izraziti Hrvatskoj zakladi za znanost koja je financirala projekt ERPOHEN. Posebno se želimo zahvaliti Lovorki Barač-Lauc na trajnoj podršci i razumijevanju.

Zagreb, u jesen 2013.

Igor i Ranka Čatić




Kako pretraživati?

Otvaranjem poveznice PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA u lijevom boxu otvoriti će se stranica bloga "Plastično je fantastično" sa svih sedam postova objavljenih u jednom danu, ukucati F i otvoriti će se prozorčić u kojem možete upisati bilo koji pojam, kraticu, dio pojma i pretraživač će vas usmjeriti na traženu riječ.

Ukoliko čitatelj zna barem prvo slovo kratice, dovoljno je odabrati jednu od poveznica naziva POLIMERI x-y i otvoriti će se jedna od pet tablica s po osamdamdesetak polimera, pa iz njih može dalje klikom na poveznicu koja je umetnuta u puni naziv, doći do potpune i provjerene informacije o traženom polimeru. Poveznica koja je umetnuta u hrvatski naziv usmjeriti će čitatelja na hrvatsku web stranicu, dok će poveznica umetnuta na puni engleski naziv usmjeriti na mrežnu stranicu na engleskom jeziku.

Ukoliko čitatelj zna točnu kraticu, onda će odabrati poveznicu na KRATICE i otvoriti će se mrežna stranica časopisa Polimeri s tražilicom. U slobodni prozorčić potrebno je upisati cijelu ili dio kratice i pojaviti će se popis svih polimera s tom kraticom odnosno dijelom kratice.


Korištena literatura:

1. Plastika - Rječnik, HRN EN ISO 472, Hrvatski zavod za normizaciju, prvo izdanje, 2007.
2. Čatić, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2006.
3. Rogić, A., Čatić, I., Godec, D.: Polimeri i polimerne tvorevine, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2008.
4. Čatić, I., Čatić, R.: EPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2014.



Sljedeći post: Sadržaj




- 12:25 - Komentari (25) - Isprintaj - #

Plastična enciklopedija - sadržaj

- 12:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Polimeri A - EV

Prethodni post: SADRŽAJ


Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































KRATICA IME POLIMERA
A/PE-C/S akrilonitril/klorirani polietilen/stiren
acrylonitrile/chlorinated polyethylene/styrene
AB akrilonitril/butadienska plastika
acrylonitrile/butadiene
ABA --> ABAK akrilonitril/butadien/akrilatna plastika
acrylonitrile/butadiene/acrylate
ABAK akrilonitril/butadien/akrilatna plastika
acrylonitrile/butadiene/acrylate
ABS akrilonitril/butadien/stirenska plastika
acrylonitrile/butadiene/styrene
ABS-TR transparentna akrilonitril/butadien/stirenska plastika
transparent acrylonitrile/butadiene/styrene plastic
ACS --> A/PE-C/S akrilonitril/klorirani polietilen/stiren
acrylonitrile/chlorinated polyethylene/styrene
AEPDS akrilonitril/etilen-propilen-dien/stirenska plastika
acrylonitrile/ethylene propylene diene/styrene
AES --> AEPDS akrilonitril/etilen-propilen-dien/stirenska plastika
acrylonitrile/ethylene propylene diene/styrene
AMA akrilat/maleanhidrid
acrylate/maleic anhydride
AMMA akrilonitril/metil-metakrilatna plastika
acrylonitrile/methyl methacrylate
AMS a-metilstiren
alfa-methylstyrene
AN akrilonitril
acrylonitrile
ANAK akrilonitril/akrilat
acrylonitrile/acrylate
ANBA --> ABAK akrilonitril/butadien/akrilatna plastika
acrylonitrile/butadiene/acrylate
ANBAK --> ABAK akrilonitril/butadien/akrilatna plastika
acrylonitrile/butadiene/acrylate
ANMA --> AMMA akrilonitril/metil-metakrilatna plastika
acrylonitrile/methyl methacrylate
ANMMA --> AMMA akrilonitril/metil-metakrilatna plastika
acrylonitrile/methyl methacrylate
ANSAK --> ASA akrilonitril/stiren/akrilatna plastika
acrylic ester/styrene/acrylnitril, acrylonitrile/styrene/acrylate
APO amorfni poliolefin
amorphous polyolefin
aPS ataktni polistiren
atactic polystyrene
AS akrilonitril/stiren
acrylonitrile/styrene
ASA akrilonitril/stiren/akrilatna plastika
acrylic ester/styrene/acrylnitril, acrylonitrile/styrene/acrylate
BMC zeljasti vlaknasti prepreg
bulk moulding compound
BMI bismaleimid
bismaleic imide
BRS bromstiren
bromostyrene
BSTE butadien/stirenski elastoplastomer
butadiene/styrene thermoplastic elastomer
BSTPR --> BSTE butadien/stirenski elastoplastomer
butadiene/styrene thermoplastic elastomer
CA celulozni acetat
cellulose acetate
CAB celulozni acetobutirat
cellulose acetate butyrate
CAP celulozni acetopropionat
cellulose acetate propionate
CBT ciklički butilen-tereftalat
cyclic butylene terephthalat, cyclobutylene terephthalate
CEF celulozni formaldehid
cellulose formaldehyde
CF krezol-formaldehidna smola
cresol formaldehyde resin, [poly(cresol formaldehyde)]
CH hidratirana celuloza
hydrogenated cellulose
CMC karboksimetil celuloza
carboxymethyl cellulose
CN celulozni nitrat (celuloid)
cellulose nitrate (celluloid)
COC cikloolefinski kopolimer
cycloolefinic copolymer
COP --> COPE kopoliesterski elastoplastomer
copolyester thermoplastic elastomer
CP celulozni propionat
cellulose propionate
CPE --> PE-C klorirani polietilen
chlorinated polyethylene
CPVC --> PVC-C klorirani poli(vinil-klorid)
chlorinated poly(vinyl chloride)
CS kazein
casein; casein plastic (galalith)
CSF kazein-formaldehid (umjetni rog)
casein formaldehyde (artificial horn)
CTA celulozni triacetat
cellulose triacetate
CTFE klortrifluoreten
chlorotrifluoroethylene
DAP dialil-ftalat
diallyl phthalate
DBB benzil butil-ftalat
OPASAN benzyl butyl phtalate
DBP dibutil-ftalat
OPASAN dibutyl phthalate
DEHP bis(2-etilenheksil-ftalat
OPASAN bis(2-ethylhexyl)phthalate
DOA dioktil-adipat
di-2-ethylhexyl adipate; dioctyl adipate
DODP dioktil-decil-ftalat
dioctyl decyl phthalate
DOP dioktil-ftalat
dioctyl phthalate; di-2-ethylhexyl phthalate
DOS dioktil-sebacat
dioctyl sebacate, di-2-ethylhexyl sebacate
DPC difenil-polikarbonat
diphenyl polycarbonate
E/P etilen/propilenska plastika
ethylene/propylene plastic
EAA etilen/akrilatna plastika
ethylene/acrylate
EAMA etilen-akrilat/maleanhidrid
ethylene acrylate/maleic anhydride
EB etilen/buten
ethylene/butene
EBA --> EBAK etilen/butil-akrilatna plastika
ethylene/butyl acrylate
EBAC etilen/butil-acetatna plastika
ethylene/butyl acetate
EBAK etilen/butil-akrilatna plastika
ethylene/butyl acrylate
EC etilceluloza
ethyl cellulose
ECB mješavina etilenskog kopolimera i bitumena
ethylene copolymer/bitumen
ECTFE etilen/klortrifluoretilen
ethylene/chlorotrifluoroethylene
EDC etilen-diklorid
ethylene dichloride / 1,2-ethylene dichloride / dichloroethane / Dutch oil
EEAK etilen/etil-akrilatna plastika
ethylene/ethyl acrylate
EIM etilenski ionomer
ethylene ionomer
EMA etilen/metakrilatna plastika
ethylene/methacrylate
EMAA etilen/metakrilatna kiselina
ethylene-methacrylic acid
EMAC --> EMA etilen/metakrilatna plastika
ethylene/methacrylate
EMAK --> EMA etilen/metakrilatna plastika
ethylene/methacrylate
EP epoksid, epoksidna smola ili plastika
epoxide
EPS --> PS-E pjeneći polistiren
expandable polystyrene
ETFE etilen/tetrafluor-etilenska plastika
ethylene/tetrafluoro ethylene
EVA --> EVAC etilen/vinil-acetatna plastika
ethylene/vinyl acetate
EVAC etilen/vinil-acetatna plastika
ethylene/vinyl acetate
EVAL --> EVOH etilen/vinil-alkoholna plastika
ethylene/vinyl alcohol
EVOH etilen/vinil-alkoholna plastika
ethylene/vinyl alcohol



Sljedeći post: POLIMERI FE - PD




- 12:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Polimeri FE - PD

Prethodni post: POLIMERI A - EV


Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom























































































































































































































































































































































































































































































































































































































































KRATICA IME POLIMERA
FEP perfluoro(etilen-propilen), tetrafluoretilen/heksafluorpropilen
fluorinated (ethylene propylene) / tetrafluoro ethylene/hexafluoro propylene
FF furan-formaldehidna smola
furane formaldehyde resin
FPR vlaknima ojačana plastika
fibre reinforced plastic (FRP)
FS fluorstiren
fluorostyrene
HIPS --> PS-HI polistiren visoke žilavosti
high-impact polystyrene
HMC smjesa za kalupljenje proizvoda visoke čvrstoće
high strength moulding compound
I --> EIM etilenski ionomer
ethylene ionomer
ICP intrinzično vodljivi polimeri
intrinsically conductive polymers
IPN interpenetrirajuće polimerne mreže
interpenetrating polymer networks
LCP kapljeviti kristalni plastomeri
liquid crystalline polymers
MA --> MAN maleanhidrid
maleic anhydride
MABS metil-metakrilat/akrilonitril/butadien/stirenska plastika
methyl methacrylate/acrylonitrile/butadiene/styrene
MAN maleanhidrid
maleic anhydride
MBS metil-metakrilat/butadien/stirenska plastika
methyl methacrylate/butadiene/styrene
MC metilceluloza
methyl cellulose
MF melamin-formaldehidna smola
melamine formaldehyde resin
MFA tetrafluoretilen/perfluormetil-vinil eter
tetrafluoroethylene/perfluoromethyl vinyl ether
MMAKBS metil-metakrilat/akrilonitril/butadien/stiren
methyl methacrylate/acrylonitrile/butadiene/styrene
MMI metil-maleimid
methyl maleinimide / methyl maleic imide
MP melamin/fenolna smola
melamine phenol resin
MPF melamin/fenol-formaldehidna smola
melamine phenol formaldehyde resin
MS --> PMS poli(a-metilstiren)
poly(alfa-methyl styrene)
MSAN a-metilstiren/akrilonitrilna plastika
alfa-methyl styrene/acrylonitrile plastic
MUF melamin/ureaformaldehidna smola
melamine/urea formaldehyde resin
MUPF melamin/ureafenolformaldehidna smola
melamine urea phenol formaldehyde resin
P fenol
phenol
PA poliamid
polyamide (nylon)
PA ftalni anhidrid
phthalic anhydride
PA11 poliamid na osnovi aminoundekanske kiseline
polyamide 11 (nylon 11)
PA12 poliamid na osnovi dodekanske kiseline
polymide 12 (nylon 12)
PA46 poliamid na osnovi politetrametilenadipinske kiseline
polyamide 46
PA6 poliamid na osnovi e-kaprolaktama
polyamide 6 (nylon 6)
PA610 poliamid na osnovi heksametilendiaminsebacinske kiseline
polyamide 610
PA612 poliamid na osnovi heksametilendiamindodekanske kiseline
polyamide 612
PA66 poliamid na osnovi heksametilendiaminadipinske kiseline
polyamide 6 (nylon 6-6)
PA69 poliamid na osnovi heksametilendiaminazelainske kiseline
polyamide 69
PAA poli(akrilna kiselina)
poly(acrylic acid)
PAC poliacetilen
polyacetylene
PAE poliakrilat
polyacrylate
PAE --> PARE poli(aril-eter)
poly(aryl ether)
PAEK poli(aril-eterketon)
polyaryletherketone
PAEST poli(akrilni ester)
poly(acrylic ester)
PAI poli(amidimid)
poly(amide imide)
PAK poliakrilat
polyacrylate
PAKEK poli(akril-eterketon)
poly(acryl etherketone)
PAL polianilin
polyaniline
PAMA poli(alkilmetakrilat)
poly(alkyl methacrylate)
PAMI poli(aminobismaleimid)
poly(aminobismaleimide)
PAN poliakrilonitril
polyacrylonitrile
PANI polianilin, poli(fenilenamin)
polyaniline
PAR poliarilat
polyarylate (aromatic polyester)
PARA poli(aril-amid)
poly(aryl amide)
PARE poli(aril-eter)
poly(aryl ether)
PAREK --> PAEK poli(aril-eterketon)
poly(aryl etherketone)
PARI poli(aril-imid)
poly(aryl imide)
PASU poli(aril-sulfon)
poly(aryl sulphone)
PA-TR transparentni poliamid
transparent polyamide
PB polibuten
polybutene
PBA --> PBAK poli(butil-akrilat)
poly(butyl acrylate)
PBAK poli(butil-akrilat)
poly(butyl acrylate)
PBAN poli(butadien-akrilonitril)
poly(butadiene acrylonitrile)
PBAT poli(butilen-adipat.ko-tereftalat)
poly(butylene adipate-co-terephthalate)
PBD polibutadien
polybutadiene
PBI poli(benzimidazol)
poly(benzimidazole)
PBMI poli(bis-maleimid)
poly-bis-maleimide
PBN poli(butilen-naftalat)
poly(butylene naphthalate)
PBO poli(oksibenzimidazol)
poly(oxybenzimidazole)
PBT poli(butilen-tereftalat)
poly(butylene terephthalate)
PC polikarbonat
polycarbonate
PCCE poli(cikloheksilen-dimetilen-cikloheksandikarboksilat)
poly(cyclohexylene dimethylene cyclohexane dicarboxylate)
PCL polikaprolakton
polycaprolactone
PCPO poli(3,3-diklormetilpropilen-oksid)
poly(3,3-dichloromethylpropylene oxide)
PCT poli(cikloheksilen-dimetilen-tereftalat)
poly(cyclohexylene dimethylene terephthalate)
PCTFE poli(monoklortrifluoretilen)
poly(monochlorotrifluoro ethylene)
PCT-G glikolom modificirani poli(cikloheksil-tereftalat)
glycole modified poly(cyclohexylene dimethylene terephthalate)
PDAP poli(dialil-ftalat)
poly(diallyl phthalate)
PDCPD polidiciklopentadien
polydicyclo-pentadiene
PDO p-dioksanon
polydioxanone



Sljedeći post: POLIMERI PE - PO




- 12:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Polimeri PE - PO

Prethodni post: POLIMERI FE - PD


Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































KRATICA IME POLIMERA
PE polietilen
polyethylene
PEA --> PESTA poli(ester-amid)
poly(ester amide)
PEAK poli(eter-akrilat)
poly(ether acrylate)
PEBA polieter-blok-amid
poly(ether block amide)
PEC poli(esterkarbonat)
poly(ester carbonate)
PE-C klorirani polietilen
chlorinated polyethylene
PE-CS klorsulfonirani polietilen
chlorosulfonated polyethylene (CSPE)
PEDT polietilen/dioksi-tiopen
polyethylene/dioxythiopene
PE-E pjeneći polietilen
expandable polyethylene (EPE)
PEEEK poli(eter-eter-eter-keton)
poly(ether ether etherketone)
PEEK poli(eter-eter-keton)
polyether ether ketone
PEEKK poli(eter-eter-keton-keton)
polyether ether ketone ketone
PEEST poli(eter-ester)
poly(ether ester)
PEESTA poli(eter-ester-amid)
poly(ether ester amide)
PESTBA poliester-blok-amid
poly(ester block amide)
PE-G-MA poli(etilen-g-maleanhidrid)
poly(ethylene grafted maleic anhydride)
PE-HD polietilen visoke gustoće
high density polyethylene (HDPE)
PE-HDMC polietilen visoke gustoće dobiven uz metalocenske katalizatore
metallocene catalysed high density polyethylene
PE-HMW polietilen visoke molekulne mase
high molecular weight polyethylene
PEI poli(eter-imid)
poly(ether imide)
PEK poli(eter-keton)
poly(ether ketone)
PEKEEK poli(eter-keton-eter-eter-keton)
poly(etherketone ether etherketone)
PEKK poli(eter-keton-keton)
poly(etherketone ketone ketone)
PE-LD polietilen niske gustoće
low density polyethylene (LDPE)
PE-LLD linearni polietilen niske gustoće
linear low density polyethylene (LLDPE)
PE-MC polietilen dobiven uz metalocenske katalizatore
polyethylene metallocene-catalysed
PE-MD polietilen srednje gustoće
medium density polyethylene (MDPE)
PEN poli(etilen-naftalat)
poly(ethylene naphtalate)
PEO --> PEOX poli(etilen-oksid)
poly(ethylene oxide)
PEOX poli(etilen-oksid), poli(etilen-oksazolin)
poly(ethylene oxide), poly(ethylene oxazoline)
PEP poli(etilen/propilen)
poly(ethylene/propylene)
PES --> PESU poli(eter-sulfon)
poly(ether sulphone)
PESI --> PESTI poli(ester-imid)
poly(ester imide)
PEST poliester
polyester
PESTA poli(ester-amid)
polyester amid
PESTC --> PEC poli(ester-karbonat)
poly(ester carbonate)
PESTI poli(ester-imid)
poly(ester imide)
PESTUR poli(ester-uretan)
poly(ester urethane)
PESU poli(eter-sulfon)
poly(ether sulphone)
PET poli(etilen-tereftalat)
poly(ethylene terephthalate)
PET-A poli(etilen-tereftalat), amorfan (proziran)
poly(ethylene terephthalate), amorphous (transparent)
PET-G poli(etilen-tereftalat), modificiran glikolom
poly(ethylene terephthalate), modificated by glycol
PET-P neojačani kristalasti plastomerni poliester na osnovi poli(etilen-tereftalata)
uninforced crystalline thermoplastic polyester based on poly(ethylene terephthalate)
PETP --> PET poli(etilen-tereftalat)
poly(ethylene terephthalate)
PET-XT poli(etilen-tereftalat) uskih tolerancija
poly(ethylene terephthalate) tight tolerances
PE-UHMW polietilen ultra visoke molekulne mase
ultra-high molecular weight polyethylene
PE-ULD polietilen ultra niske gustoće
ultralow density polyethylene (ULDPE)
PEUR poli(eter-uretan)
poly(ether urethane)
PE-VLD polietilen vrlo niske gustoće
very low density polyethylene
PE-X umreženi polietilen
crosslinked polyethylene (XLPE)
PE-XA polietilen umrežen peroksidnim mostovima
peroxide-crosslinked polyethylene
PE-XC polietilen umrežen elektronskim zrakama
electron beam-crosslinked polyethylene
PF fenol-formaldehidna smola
phenol-formaldehyde resin
PFA perfluor-alkoksi-alkanska smola
perfluoro alkoxyl alkane resin
PFU polifuran
polyfurane resin
PHA poli(hidroksi-alkanoat)
poly(hydroxy alkanoate)
PHB poli(hidroksi-butirat)
poly(hydroxy butyrate)
PHFP poli(heksafluor-propilen)
poly(hexafluoro propylene)
PhMI fenil-maleimid
phenyl maleimide
PI poliimid
polyimide
PI poliizopren
polyisoprene
PIB poliizobutilen
polyisobutylene
PIR poliizocijanurat
polyisocyanurate
PIS poli(imid-sulfid)
poly(imide sulphide)
PISU poli(imid-sulfon)
poly(imide sulphone)
PK poliketon
polyketone
PLA polilaktid
polylactide (polylactic acids)
PMAK poli(metil-akrilat)
poly(methyl acrylate)
PMI poli(metakrilimid)
poly(methacrylimide)
PMMA poli(metil-metakrilat)
poly(methyl methacrylate) (plexiglas)
PMMAK poli(metil-metakrilat)
poly(methyl methacrylate) (plexiglas)
PMMI poli(metil-metakrilimid)
poly(methyl methacrylimide)
PMOX poli(metilen-oksid)
poly(methylene oxide)
PMP poli(4-metilpent-1-en)
poly(4-methyl pentene-1)
PMS poli(a-metilstiren)
poly(alfa-methyl styrene)
PO 2,6-dimetil-1,4-fenilen-oksid
2,6-dimethyl-1,4-phenylene oxide
PO poliolefin
polyolefin
POA poli(oksiamid)
poly(oxyamide)
POM poli(oksimetilen)
poly(oxymethylene)




Sljedeći post: POLIMERI PP - SA




- 12:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Polimeri PP - SA

Prethodni post: POLIMERI PE - PO


Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom







































































































































































































































































































































































































































































































































































































































KRATICA IME POLIMERA
PP polipropilen
polypropylene
PPA poliftalamid
polyphthalamide
PPA poli(propilen-adipat)
poly(propylene adipate)
PPB poli(fenilen-butadien)
poly(phenylene butadiene)
PP-B polipropilen-blok-polimerizat
polypropylene block polymerizate
PPC poli(ftalat-karbonat)
poly(phthalate carbonate)
PPC polipropilen-karbonat
polypropylene carbonate
PP-C klorirani polipropilen
chlorinated polypropylene
PPE poli(fenilen-eter)
poly(phenylene ether)
> PP-E pjeneći polipropilen
foamable / expandable polypropylene (EPP)
PP-H polipropilenski homopolimerizat
polypropylene homopolymerizate
PP-HC kristalasti polipropilen
semicrystalline / partially crystalline polypropylene
PP-HI polipropilen visoke žilavosti
high-impact polypropylene
PPI poli(difeniloksid-piromelitimid)
poly(diphenyloxide pyromellitimide) / poly(4,4-diphenyloxide pyromellitimide)
PP-MC polipropilen dobiven uz metalocenske katalizatore
polypropylene metallocene-catalysed
PP-MD polipropilen s mineralnim modifikatorom(ima)
polypropylene with mineral modifiers
PPMS poli(para-metilstiren)
poly(p-methyl styrene)
PPO poli(fenilen-oksid)
poly(phenylene oxide)
PPOX poli(propilen-oksid)
poly(propylene oxide)
PPP poli(para-fenilen)
poly(p-phenylene)
PP-Q polipropilen visoke čvrstoće taljevine
high melt-strength polypropylene
PP-R statistički polipropilen
random / statistical polypropylene
PPS poli(fenilen-sulfid)
poly(phenylene sulphide)
PPSU poli(fenilen-sulfon)
poly(phenylene sulphone)
PPT poli(propilen-tereftalat)
poly(propylene terephthalate)
PPTA poli(para-fenilentereftalamid)
poly(p-phenylene terephthalamide) (Kevlar)
PPV poli(fenilen-vinilen)
poly(phenylene vinylene)
PPY polipirol
polypyrrol
PPYV poli(para-piridin-vinilen)
poly(p-pyridine vinylene)
PS polistiren
polystyrene
PSAC polisaharid
polysaccharide
PSBPI polistiren-blok-poliizopren
polystyrene block polyisoprene
PS-E pjeneći polistiren (stiropor)
expandable polystyrene (EPS)
PS-GP polistiren opće namjene
general purpose polystyrene (GPPS)
PS-HI polistiren visoke žilavosti
high-impact polystyrene (HIPS)
PSIOA poli(siliko-okso-aluminat)
poly(silico-oxo-aluminate)
PS-MC polistiren dobiven uz metalocenske katalizatore
polystyrene metallocene-catalysed
PSO --> PSU polisulfon
polysulphone
PSS poli(stiren-sulfonat)
polystyrene sulfonate
PS-S sindiotaktni polistiren
syndiotactic polystyrene
PSU polisulfon
polysulphone
PS-X umreženi polistiren
crosslinked polystyrene
PT politiopen
polythiophene
PTC-ET polieter/esterski blok kopolimerni elastoplastomer
thermoplastic polyetherester elastomer block copolymer (YBPO)
PTFE poli(tetrafluoretilen)
polytetrafluoroethylene
PTHF poli(tetrahidrofuran)
poly(tetrahydrofurane)
PTT poli(trimetilentereftalat)
poly(trimethylene terephthalate)
PU --> PUR poliuretan
polyurethane
PUR poliuretan
polyurethane
PVA poli(vinil-amid)
poly(vinyl amide)
PVAC poli(vinil-acetat)
poly(vinyl acetate)
PVAc poli(vinil-acetal)
poly(vinyl acetal)
PVAL poli(vinil-alkohol)
poly(vinyl alcohol)
PVB poli(vinil-butiral)
poly(vinyl butyral)
PVBE poli(vinil-izobutil-eter)
poly(vinyl isobutyl ether)
PVC poli(vinil-klorid)
poly(vinyl chloride)
PVC/EVA poli(vinil-klorid/acetat)
poly(vinyl chloride/acetate)
PVC/VAC poli(vinil-klorid/vinil-acetat)
poly(vinyl chloride/vinyl acetate)
PVCA poli(vinil-klorid/acetat)
poly(vinyl chloride/acetate)
PVC-C klorirani poli(vinil-klorid)
chlorinated poly(vinyl chloride)
PVC-M modificirani kruti poli(vinil-klorid)
modified rigid poly(vinyl chloride)
PVC-O orijentirani poli(vinil-klorid)
oriented poly(vinyl chloride)
PVC-P omekšani poli(vinil-klorid)
plasticized poly(vinyl chloride)
PVC-U neomekšani poli(vinil-klorid)
unplasticized poly(vinyl chloride) (uPVC)
PVDC poli(viniliden-klorid)
poly(vinylidene chloride)
PVDF poli(viniliden-fluorid)
poly(vinylidene fluoride)
PVF poli(vinil-fluorid)
poly(vinyl fluoride)
PVFM poli(vinil-formal)
poly(vinyl formal) (PVF)
PVK poli(vinil-karbazol)
poly(vinyl carbazole)
PVME poli(vinil-metil-eter)
poly(vinyl methyl ether)
PVOH --> PVAL poli(vinil-alkohol)
poly(vinyl alcohol)
PVP poli(vinil-pirolidon)
poly(vinyl pyrollidone)
PVZH poli(vinil-cikloheksan)
poly(vinyl cyclohexane)
RF rezorcin-formaldehidna smola
resorcinol formaldehyde resin
S stiren
styrene
SAN stiren/akrilonitrilna plastika
styrene/acrylonitrile plastic




Sljedeći post: POLIMERI SB - X





- 12:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Polimeri SB - X

Prethodni post: POLIMERI PP - SA


Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom















































































































































































































































































































































































































































































































































































































KRATICA IME POLIMERA
SB stiren/butadienska plastika
styrene/butadiene
SB-C kopolimer stiren/butadiene
styrene-butadiene copolymer
SBMMA stiren/butadien/metil-metakrilatna plastika
styrene/butadiene/methyl-methacrylate (MBS)
SBS stiren/butadien/stiren
styrene/butadiene/styrene
SEBS stiren/etilen-blok-butadien/stiren
styrene/ethylene block butadiene/styrene
SEPS stiren/etilen/propilen/stiren
styrene/ethylene/propylene/styrene
SI silikonska plastika
silicone plastic
SIMAH stiren/izopren/maleanhidridna plastika
styrene/isoprene/maleic anhydride
SIS stiren/izopren/stiren
styrene/isoprene/styrene
SMA --> SMAH stiren/maleanhidridna plastika
styrene/maleic anhydride
SMAB stiren/maleanhidrid/butadien
styrene/maleic anhydride/butadiene
SMAH stiren/maleanhidridna plastika
styrene/maleic anhydride
SMC pločasti osmoljeni mat
sheet moulding compound
SMMAK stiren/metil-metakrilat
styrene/methyl methacrylate
SMS stiren/±-metilstirenska plastika
styrene/alfa methylstyrene
SP aromatski (zasićeni) poliester
aromatic (saturated) polyester
sPS sindiotaktni polistiren
syndiotactic polystyrene
SRBC stirenski blok kopolimeri
styrene rubber block copolymers
SRP samoojačavajući polifenilen
self-reinforcing polyphenylene
SVA stiren/vinil-akrilonitril
styrene/vinyl acrylonitrile
TCP trikrezil-ftalat
tricresyl phthalate
TE elastoplastomer
thermoplastic elastomer
TE-E pjeneći elastoplastomer
expandable thermoplastic elastomer
TEEP --> FEP tetrafluoretilen/heksafluorpropilen
tetrafluoro ethylene/hexafluoro propylene
TEO olefinski elastoplastomeri
thermoplastic polyolefin-elastomer
TFE tetrafluoretilen
tetrafluoroethylene
TFE/PFA tetrafluoretilen/perfluoralkil-vinil-eter (teflon)
tetrafluoro ethylene/perfluoroalkyl vinyl ether (teflon)
TFEP tetrafluoretilen/heksafluorpropilen
tetrafluoro ethylene/hexafluoro propylene
TMC debelopločasti osmoljeni mat
thick moulding compound
TOR polioktenamer
trans-polyoctenamer
TPA poliamidni elastoplastomer
polyamide thermoplastic elastomer
TPAE eter/esterski elastoplastomer
poly(ether ester) thermoplastic elastomer
TPC --> COPE kopoliesterski elastoplastomer
copolyester thermoplastic elastomer
TPE --> TE elastoplastomer
thermoplastic elastomer
TPE-O olefinski elastoplastomer
thermoplastic polyolefin-elastomer
TPE-S stirenski elastoplastomer
styrene block copolymer
TPO olefinski elastoplastomer
thermoplastic polyolefin-elastomer
TPR --> TE elastoplastomer
thermoplastic elastomer
TPS --> TPE-S stirenski elastoplastomer
styrene block copolymer
TPU elastoplastomerni poliuretan
thermoplastic polyurethane-elastomer
TPV elastoplastomer na osnovi umreženog kaučuka
thermoplastic elastomer based on vulcanised polyurethane rubber
TVO plastomerni ebonit (vulkanit)
thermoplastic ebonite
UF urea-formaldehidna smola
urea formaldehyde resin
UP nezasićena poliesterna smola
unsaturated polyester resin
UP-E pjeneća nezasićena poliesterna smola
foamable unsaturated polyester resin
VAC vinil-acetat
vinyl acetate
VACE vinil-acetat/etilen
ethylene-vinyl acetate (EVA)
VC vinil-klorid
vinyl chloride (VCM)
VC-C klorirani vinil-klorid
chlorinated vinyl chloride
VCE vinil-klorid/etilenska plastika
vinyl chloride/ethylene
VCEMAK vinil-klorid/etilen/metil-akrilatna plastika
vinyl chloride/ethylene/methyl acrylate
VCEVAC vinil-klorid/etilen/vinil-acetatna plastika
vinyl chloride/ethylene/vinyl acetate
VCMAAN vinil-klorid/maleanhidrid/akrilonitrilna plastika
vinyl chloride/maleic anhydride/acrylonitrile
VCMAH vinil-klorid/maleanhidridna plastika
vinyl chloride/maleic anhydride
VCMAI vinil-klorid/maleimid
vinyl chloride/ maleinimide
VCMAK vinil-klorid/metil-akrilatna plastika
vinyl chloride/methyl acrylate
VCMMA vinil-klorid/metil-metakrilatna plastika
vinyl chloride/methyl methacrylate
VCOAK vinil-klorid/oktil-akrilatna plastika
vinyl chloride/octyl acrylate
VCPE-C vinil-klorid/klorirani polietilen kopolimer
vinyl chloride/chlorinated polyethylene
VCVAC vinil-klorid/vinil-acetatna plastika
vinyl chloride/vinyl acetate
VCVDC vinil-klorid/viniliden-kloridna plastika
vinyl chloride/vinylidene chloride
VCVDCAN vinil-klorid/viniliden-klorid/akrilonitrilni kopolimer
vinyl chloride/vinylidene chloride/acrylonitrile
VDF viniliden-fluorid
vinylidene fluoride
VDFHFP viniliden-fluorid/heksafluor-propilenski kopolimer
vinylidene fluoride/hexafluoro propylene (viton)
VE vinil-esterna smola
vinyl ester
VEST --> VE vinilni-ester
vinyl ester
VFM vinil-formal
vinyl formal
VK vinil-keton
vinyl ketone
VP vinil-pirolidin
vinyl pyrollidine
VU vinil-uretanski ester
vinyl urethane ester
XF ksilenol formaldehidna smola
xylenol formaldehyde resin
XLPE --> PE-X umreživi polietilen
crosslinked polyethylene
XPS --> PS-E pjeneći polistiren
expandable polystyrene (EPS)




Na početak: Plastična enciklopedija




- 12:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 10.08.2014.

Oblo - hrvatski plastični dizajn



Oblo, nagrađivana taktilno - didaktička igračka mladog hrvatskog dizajnera Marka Pavlovića izrađena od ABS-a - (akrilonitril / butadien / stirenske plastike). Proizvodi se u Kini, a kanadska tvrtka ga prodaje širom svijeta. Svoje mjesto našao je i u Muzeju moderne umjetnosti u San Franciscu. Na žalost, u Hrvatskoj još nema interesa za njegovu proizvodnju.


Marko Pavlović, mladi dizajner iz Zagreba je nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i Tekstilno-tehnološkog fakulteta te kraćeg rada u jednoj marketinškoj agenciji upisao je fakultet – Studij dizajna, gdje je na prvoj godini započeo rad na projektu - razradi svoje ideje taktilne i umne igračke koja potiče dječju radoznalost. Naime, uz projektne zadatke ‘Artikulacija trodimenzionalnih oblika’ i ‘Artikulacija simbolizirajuće funkcionalnosti’, kojima se studente poticalo na analitičko promatranje okoline iz koje crpe ideje za oblikovanje, prvi je Markov zadatak pod mentorstvom profesora Mladena Orešića bio na kolegiju Projektiranje-industrijski dizajn, kada je trebalo trodimenzionalnu cjelinu složiti od smislenih dijelova. I upravo je tada stvoreno idejno rješenje, koje će kasnije biti ishodište u razvoju konačnog proizvoda.





Prepoznavši priliku, bez razmišljanja je odlučio sudjelovati na međunarodnom natječaju D&AD Global Student Awards – s jasno definiranim zahtjevima za oblikovanje proizvoda, suvremene 3D igračke, održanom 2007. u Londonu. Za razradu idejnog rješenja i stvaranje početnih koncepata bilo mu je potrebno tri do šest mjeseci, da bi kasnije, ohrabren osvojenom trećom nagradom na spomenutom natječaju, samostalno nastavio s razvojem i promocijom proizvoda.





U tome su mu pomogli i drugi natječaji na kojima je osvajao nagrade, ali jedan je bio odlučujući. Oblo je 2008. nagrađen zlatnom nagradom IDEA-e koju na globalnom planu za najbolji industrijski dizajn dodjeljuje američko društvo za industrijski dizajn, što su popratili brojni poznati američki mediji.





Međutim, iako je Marko pokušao pronaći partnere i proizvesti igračku u Hrvatskoj, potencijal prototipa ovog proizvoda, kako to već biva, nisu prepoznali naši proizvođači i investitori, nego kanadska tvrtka Great Circle Work, koja proizvodi igračke i koja se lani pokazala kao prva najbrže rastuća mala tvrtka u Kanadi.

- Direktor te tvrtke, Mark Cahsens, nazvao me 2009. uoči Božića, nakon što mu je sestra darovala knjigu Design Revolution, autorice Emily Pilloton, u kojoj se navode 100 proizvoda koji mijenjaju ljudski život, a u kojoj je bio i Oblo. Nakon rješavanja formalno-pravnih obaveza, započeta je suradnja, a postojeće su ideje i koncepti razrađeni u tehničko-tehnološkom smislu, kako bi mogli započeti i s proizvodnjom.

Prvi je Oblo proizveden u rujnu 2010., a njegova je prodaja započela potkraj listopada iste godine. U međuvremenu je Marko osvojio i nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolji produkt-industrijski dizajn, a lani i nagradu red dot.





Oblo je, pojednostavljeno rečeno, osmišljen u Hrvatskoj, proizveden u inozemstvu, a mi ga – uvozimo! Prodaje se u brojnim američkim gradovima, između ostalog i u Muzeju moderne umjetnosti u San Franciscu te New Yorku. Interes postoji i u Europi te Aziji, dok je glavni uvoznik za Hrvatsku online trgovina Kukutre, a može se kupiti i na stranicama Aha, Mozgalica, Prostor i Superknjižara. Svojim suvremenim izgledom i razvojnim potencijalima Oblo je must-have proizvod, cijena mu je 189,99 kuna, a osim djece njime su očarani i odrasli.





Oblo je izrađen od ABS-a - (akrilonitril / butadien / stirenske plastike) (iste plastike od koje su izrađene Lego kockice). Sastoji se od ukupno 21 komada raspoređena u četiri slojeva, koji se spajaju kao puzzle i čine cjelinu u obliku kugle. Početno je otkrivanje igračke njezino rastavljanje, a zatim novi izazov sastavljanje. Dakle, potrebno je pronaći ispravni položaj spojenih puzzli i postupno graditi sfere unutar drugih sfera, odnosno graditi kugle unutar kugle. No, svaki se sloj vrti oko svoje osi što otežava slaganje i pruža zabavan način predstavljanja jednostavne geometrije. Možda zvuči komplicirano, ali je vrlo zanimljivo i zarazno kad igračku primite u ruke.

Oblo je istodobno taktilna i umna igračka, koja potiče dječju radoznalnost dok se razvijaju motoričke sposobnosti i koordinacija oko-ruka, što je dobra priprema za pisanje i crtanje. Čvrsta je, kompaktna i trajna, a osim u gore opisanom obliku, postoje i teži modeli ove igračke, koji se zasad još ne proizvode.










Izvori:
Marko Pavlović
Dom i dizajn: Made in Croatia: Marko Pavlović
Animated flags


- 14:04 - Komentari (10) - Isprintaj - #

subota, 09.08.2014.

Plastična Sinapsa

Riječ je o ambijentalnoj svjetlosnoj instalaciji Sinapsa, autorice akademske slikarice Diane Sokolić, posebno osmišljenoj za prostor galerije - crkvice Svete Trojice u Kastvu. Elementi instalacije su monolitni luminoobjekt, klupica-klecalo, ovješeni prozirni, meki screen i projektor. Luminoobjekt je dojmljiva, kompaktna, trodimenzionalna »slikogradnja«, koja se sastoji od niza uslojenih pleksi-ploča (prozirne ploče od poli(metil - metakrilata) - PMMA) s iscrtanim/urezanim apstraktnim konstruktivističkim linijskim strukturama, oživljenim obojenim LED svjetlom.

Pojednostavljeno rečeno - pleksiglas s posebnom led rasvjetom daje zadivljujuće prizore koji se mogu vidjeti na sljedećim slikama.




















Izložbu je otvorio gradonačelnik Kastva - gospodin Ivica Lukanović (u bijeloj košulji)


Plastikova bolja polovica, autorica Diana Sokolić i vaš izvjestitelj Plastik s već prepoznatljivim elementima raspoznavanja - umjetničkim nakitom od PMMA





- 23:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 08.08.2014.

Najava događaja - Sinapsa Diane Sokolić





Izvještaj slijedi.


- 15:45 - Komentari (8) - Isprintaj - #

četvrtak, 07.08.2014.

SADRŽAJ 10

Od 29. srpnja 2014. do 19. studenog 2014.

2014.

Srpanj 2014.

903. 29.07.2014. ¤ - Plastični humor - plastika spašava hrvatski rejting
904. 30.07.2014. ¤ - Naši (budući) plastičari - FSB Racing Team
905. 31.07.2014. ¤ - Praktična plastika - plastični muzički izričaj - video prilog

Kolovoz 2014.

906. 01.08.2014. ¤ - NEWSLETTER 16
907. 02.08.2014. ¤ - DORH i USKOK gdje ste?
908. 03.08.2014. ¤ - Naši plastičari - Podrum Surf
909. 07.08.2014. ¤ - SADRŽAJ 10
910. 08.08.2014. ¤ - Najava događaja - Sinapsa Diane Sokolić
911. 09.08.2014. ¤ - Plastična Sinapsa
912. 10.08.2014. ¤ - Oblo - hrvatski plastični dizajn
913. 11.08.2014. ¤ - PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA
914. 11.08.2014. ¤ - Plastična enciklopedija - sadržaj
915. 11.08.2014. ¤ - Polimeri A - EV
916. 11.08.2014. ¤ - Polimeri FE - PD
917. 11.08.2014. ¤ - Polimeri PE - PO
918. 11.08.2014. ¤ - Polimeri PP - SA
919. 11.08.2014. ¤ - Polimeri SB - X
920. 14.08.2014. ¤ - Ah, ti kondomi
921. 15.08.2014. ¤ - NEWSLETTER 17 - izvanredno izdanje PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA
922. 16.08.2014. ¤ - Plastični humor - Ah ... te žene
923. 17.08.2014. ¤ - PET plastenka izgleda kao staklenka
924. 18.08.2014. ¤ - PET bačve za pivo na tržištu
925. 19.08.2014. ¤ - Plastični humor - Bilo kuda PET svuda
926. 20.08.2014. ¤ - Plastične vrećice s porukom
927. 22.08.2014. ¤ - IKEA i plastika
928. 23.08.2014. ¤ - Praktična plastika - Ne bacajte plastenke
929. 24.08.2014. ¤ - Naši plastičari - Drvoplast
930. 25.08.2014. ¤ - Zašto plastika?
931. 26.08.2014. ¤ - Kalifornija opet nije uspjela, za sada
932. 27.08.2014. ¤ - Najava izložbe u Omišlju
933. 28.08.2014. ¤ - Drugi život plastenki
934. 29.08.2014. ¤ - Plastične vijesti 69 - Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice
935. 30.08.2014. ¤ - U životu imamo izbor ...
936. 30.08.2014. ¤ - Plastične vijesti 70 - Senat Kalifornije potvrdio zabranu plastičnih vrećica
937. 30.08.2014. ¤ - Plastični nakit još jednom uspješno predstavljen
938. 31.08.2014. ¤ - Izložba u Omišlju je otvorena

Rujan 2014.

939. 01.09.2014. ¤ - NEWSLETTER 18
940. 02.09.2014. ¤ - PVC cijevi rješenje za probleme
941. 03.09.2014. ¤ - Bogomoljka na plastičnoj vrećici
942. 06.09.2014. ¤ - Sjeverna Irska nametima smanjila potrošnju vrećica za 71,8 %
943. 14.09.2014. ¤ - Naši plastičari - Kaplast - Uspješne i veliki vole
944. 16.09.2014. ¤ - Raščistimo to već jednom! - Oxoplastika - hoće li se biorazgraditi?
945. 17.09.2014. ¤ - Umjesto odgovora na komentare
946. 19.09.2014. ¤ - Čamac od plastičnih boca
947. 21.09.2014. ¤ - Činjenicama protiv mitova - O sirovinama i zbrinjavanju
948. 22.09.2014. ¤ - Trodimenzionalni tisak i plastika … mogućnosti su nesagledive
949. 23.09.2014. ¤ - Naši (bivši) plastičari - DIOKI
950. 24.09.2014. ¤ - Komentar dana: Zabrana plastičnih vrećica nije pitanje zaštite okoliša
951. 25.09.2014. ¤ - Plastični humor - Ništa bez plastičnih vrećica
952. 26.09.2014. ¤ - Dvaput je dvaput, pa makar i glupost bila
953. 28.09.2014. ¤ - S plastikom je lakše - branje mandarina u dolini Neretve
954. 29.09.2014. ¤ - Plastične vijesti 72 - Kanada povećava udio recikliranja
955. 30.09.2014. ¤ - Ništa bez plastike - energetska obnova kuća
956. 30.09.2014. ¤ - Plastične vijesti 73 - Guverner Kalifornije potpisao zabranu plastičnih vrećica

Listopad 2014.

957. 01.10.2014. ¤ - NEWSLETTER 19
958. 02.10.2014. ¤ - Recikliranje najlona - Naši (susjedni) plastičari - Aquafil
959. 03.10.2014. ¤ - Naši plastičari (tekstilci) - AquafilCRO
960. 04.10.2014. ¤ - Odjeća od recikliranih PET plastenki
961. 05.10.2014. ¤ - Komentar dana - Pamučne vrećice nisu eco friendly
962. 06.10.2014. ¤ - Izjava dana - Budućnost je plastika
963. 07.10.2014. ¤ - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Yulunga: Ugriz riđovke
964. 08.10.2014. ¤ - Zagreb između spalionice i San Franciska
965. 09.10.2014. ¤ - Zagovornici u obrani oksoplastike
966. 10.10.2014. ¤ - Moj odgovor oksoplastičarima - Oksobiorazgradiva plastika ne postoji!
967. 11.10.2014. ¤ - Eto, spominju nas
968. 12.10.2014. ¤ - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Duško Čeko
969. 13.10.2014. ¤ - Krčani idu korak dalje
970. 15.10.2014. ¤ - Krčani promoviraju svoj korak dalje
971. 16.10.2014. ¤ - Zašto je plastika uvijek kriva?
972. 17.10.2014. ¤ - Dron
973. 18.10.2014. ¤ - Za sada jedino plastika može protiv ebole
974. 19.10.2014. ¤ - NEWSLETTER 20 - izvanredno izdanje - Slobodna Dalmacija o vrećicama
975. 21.10.2014. ¤ - Plastični humor - Posljedice zabrana u Kaliforniji
976. 22.10.2014. ¤ - Naši plastičari - Užarija Orešković - Posljednja hrvatska užarija
977. 23.10.2014. ¤ - Plastične vijesti 74: Nove PET plastenke
978. 24.10.2014. ¤ - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Izabela Petković
979. 25.10.2014. ¤ - Otpadna plastika u gorivo
980. 28.10.2014. ¤ - Praktična plastika - Čepomida
981. 30.10.2014. ¤ - Naši plastičari - Heplast-pipe
982. 31.10.2014. ¤ - Blogerska suradnja - Valcer - Kućna plastika

Studeni 2014.

983. 01.11.2014. ¤ - NEWSLETTER 21
984. 02.11.2014. ¤ - U sjećanje
985. 03.11.2014. ¤ - Nismo (još) uspjeli
986. 04.11.2014. ¤ - Licemjerni prijatelji životinja
987. 05.11.2014. ¤ - Možeš biti modna ikona …
988. 06.11.2014. ¤ - Gdje su profesori i akademici kad ih trebamo?
989. 07.11.2014. ¤ - Moj obračun s njima
990. 07.11.2014. ¤ - NEWSLETTER 22 - izvanredno izdanje
991. 09.11.2014. ¤ - Besplatna promocija
992. 10.11.2014. ¤ - Stvarna rastrošnost ministra Zmajlovića
993. 11.11.2014. ¤ - Još malo o nakitu od pleksiglasa
994. 12.11.2014. ¤ - Zapjenjeni ekopopulisti
995. 13.11.2014. ¤ - Blogerska suradnja - Belator alias 20 do asa
996. 14.11.2014. ¤ - U korist vlastite štete - ekološki trojan
997. 15.11.2014. ¤ - Blogerska suradnja - Čiovka
998. 16.11.2014. ¤ - Peteroslojni film vrhunskih performansi
999. 17.11.2014. ¤ - Instalacija - Alemka Goleš
1000. 18.11.2014. ¤ - Plastične vijesti 75 - Tehnix ide dalje
1001. 19.11.2014. ¤ - 1001. post


- 07:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 03.08.2014.

Naši plastičari - Podrum Surf

Originalne daske za surfanje stižu iz Dubrave





Zagrebačka Dubrava možda nije na moru, a jedine valove koje su njeni stanovnici nedavno vidjeli su oni toplinski, no to nije spriječilo Krešimira Svibena da u svom podrumu počne proizvoditi upravo daske za surfanje na valovima.

- Volim se voziti na daskama. Skateboardam po gradu, snowboardam po planini pa je logičan slijed bio da nađem nešto i za more. No daske smo morali naručivati iz inozemstva i bile su skupe. Zato smo prijatelj i ja prije šest godina odlučili napraviti svoje daske - otkrio je razloge hobija Sviben.

Nakon istraživanja na internetu, postavili su radionicu u podrumu i krenuli s izradom. Kako bi napravili dasku, kaže Sviben, potreban je stiropor (pjeneći polistiren - PS-E), fiberglas (vlaknima ojačana plastika - FPR), epoksidna smola (epoksid, epoksidna smola ili plastika - EP) i puno volje, a sav materijal košta do tisuću kuna. Po mjestu izrade su i dali ime svojim daskama - Podrum surf. Danas ih Sviben proizvodi sam, desetak dasaka godišnje, radeći u svoje slobodno vrijeme.



Izvor: Večernji list: Originalne daske za surfanje stižu iz Dubrave


- 12:24 - Komentari (9) - Isprintaj - #

subota, 02.08.2014.

DORH i USKOK gdje ste?

Vrijedni suradnik bloga dr. sc. Viktor Simončič i dalje uporno vodi borbu protiv nelogičnosti i nepravilnosti u našem sustavu prikupljanja, razdvajanja, obrade i zbrinjavanja otpada. Djeluje prilično Don Quijotovski, kao da ga nitko ne čuje. Obzirom da već duže vrijeme iznosi vrlo ozbiljne argumente koji ukazuju na nepravilnosti počev od zakonskog okvira pa do odabira načina rješavanja kod naši lokalnih šerifa, sasvim logično pitanje je ono iz naslova.

Drugi razlog zašto dr. sc. Simončič ima otvorene stranice ovog bloga i uvijek je dobrodošao sa svojim člancima jeste činjenica da se on bori protiv nepravilnosti čije posljedice možda najviše ispašta plastika kao materijal. Jer plastika je izgleda jedini materijal koji ispašta posljedice neodgovornog ljudskog ponašanja. Pa možda bi smo to mogli i razumjeti, ne možeš odjednom prekrstiti sve nas, ali nikako ne možemo razumjeti da sustav koji bi trebao ispravljati i sprečavati takvo neodgovorno ponašanje ljudi ništa ne čini ka popravljanju ili ispravljanju našeg ponašanja - pa bilo kako, samo da ide u pravom smjeru. Sustav (čitaj država, lokalne samouprave, komunalna poduzeća) iz razloga koje dr. Simončič objašnjava ne žele ili ne znaju uspostaviti red pa potežu za zabranama. Zabranjuju plastične vrećice, zabranjuju polistirensku ambalažu, zabranjuju plastične boce, … zabranjuju ne bi li na takav način sanirali ili barem prikrili posljedice svojih neprovedivih zakona i kriminalnih djelovanja.

Eto, to su razlozi zašto o otpadu ponovno na stranicama bloga "Plastično je fantastično".


Dite ne daju materi pa odrastakao siroče
- dok USKOK i DORH konačno ne uskoče!



O problematici postupanja s otpadom pišem poodavno. S pokojnim prijateljem Zoranom iz Ljubljane smo čak preradili i jednogodišnju odloženu količinu otpada na odlagalištu u Poreču. Umišljam si da znam ponešto o tome, iako mi je nedavno na nekoj konferenciji, nakon održanog referata, iz publike,bilo spočitano da možda dovoljno ne čitam. Spočitao mi je to stručnjak, iz one grupe, koji političarima uvijek nađu pokriće za njihove pogrešne odluke.

Starijima je poznat primjer doprinosa „dvorskih“ stručnjaka izgradnji „Obrovca“. Radi se o onoj tvornici glinice koja je izgrađena na krivim elaboratima o potrebnoj sirovini. Kada je tvornica bila izgrađena, ustanovili su da nema sirovine.

U Hrvatskoj nastaju novi „Obrovci“ u obliku regionalnih centara obrade komunalnog otpada na, u predloženom obliku nigdje postojećih tehnologija. Isto je i s odvojenim prikupljanjem otpada na izvoru, bez da se zna kako taj otpad upotrijebiti.

I sve te odluke su detaljno elaborirane nalazima „dvorskih“ stručnjaka. Dio njih smo dobili iz EU, dio angažiraju financijske institucije, dio ministri i gradonačelnici ... I tako za sve krive odluke postoje neka „fol“ stručna pokrića, nekavi „prof., dr., mr., fr., br“, tvrtke respektabilnih stranih naziva, ...

Od 28 EU država Hrvatska je, uz časne iznimke, najčešće 26. ili tu negdje! Današnja pitanja svih pitanja su: Zašto trenutno na području postupanja s komunalnim otpadom odmah želimo uvesti sistem od nekoga tko je prvi ili među prvima u EU. Zašto (ne)odgovorni predlažu da prelazimo isti put kao „najrazvijenije“ na tom području „Austrija, Njemačka, Švedska, Danska i Holandija“, a ne npr. „Francuska, Španjolska ili Portugal“! Kada nas već dolaze učiti, onda neka nam ne prikazuju slike iz neke od najnaprednijih država iz područja postupanja s otpadom, već neka nas nauče kako bi danas radili u tim državama, da na izvoru izdvajaju samo 8 % otpada, da u 3 - 4 godine moraju provesti ono za što su drugi trebali desetljeća, a da nema potrebne infrastrukture (spalionice, kompostane), da imamo skromnu industriju, skoro 20 % nezaposlenih i naša skromna primanja?

Ministar Zmajlović je za glavnog i jedinog savjetnika odabrao doktoranda, sa dvije godine iskustva na izradi doktorata u Austriji. Ugodan, pristojan mladić koji vjerujem zna kako izgleda sistem postupanja u mjestu gdje živi u Austriji, a možda i na razini Austrije. Da li zna više? Zna li kako bi danas postupila Austrija da je na našem mjestu? Zamišljam scenu. Dolazi na sastanak u EU naš ministar sa savjetnikom asistentom. Tamo sjedi austrijski i ini ministri sa savjetnicima profesorima. Treba zastupati naše interese. Kako bi to asistent razuvjerio svog profesora, koji mu vodi doktorat, da nešto nije u interesu Hrvatske i da Hrvatska treba izuzetke. Možete zamisliti takvu scenu? Ja da! To je ista ona scena, da je kojim slučajem maturant s liste ORAH za EU parlament prošao i postao zastupnik. On mladac, kojeg bi na put u Strasburg vjerojatno pratila majka i iskusni političari. Kako bi maturant mogao razuvjeriti nekog da nešto nije u interesu Hrvatske i da Hrvatska treba izuzetke?

Da uz pročitano treba imati i iskustva genijalno je opisao „trener svih trenera“, Ćiro Blažević: (internetski portal Radio Sarajevo. 24.06.2014.): 'Nezgodno mi je o tome govoriti, ali Meksiko nas je taktički razbio. Ovo što smo vidjeli bio je poraz trenera, ovaj Meksikanac apsolutno je nadmudrio našeg mladog izbornika koji je talentiran, ali i neiskusan. Da se iskustvo može kupiti, onda ga ne bi ni trebalo akumulirati'.

Kada želite nešto napraviti onda ne idete na početak puta kojeg je netko prošao, već si put skraćujete na način da koristite iskustvadrugih.Odvojeno sakupljanje korisnog otpada je itekako imalo smisla, ali prije nekoliko desetaka godina. Tada nije postojala druga tehnička mogućnost, već samo ona da se na izvoru prikupe što čišći pojedini tokovi, u različitim posudama, koje se moraju odvojeno prazniti i odvojeno odvoziti na mjesto prerade ili korištenja.

No, kako god se stanovnici trudili da razvrstavaju otpad na mjestu nastanka, u kantama često završava i ono što se ne bi željelo. Kažu da je na Krku, uz Čakovec sigurno najrazvijenijoj sredini u postupanju s otpadom, i nakon 10 godina mukotrpnog rada, među odvojeno sakupljenom otpadu i do 20 % otpada koji tamo ne pripada, a u Splitu, ako je vjerovati jednom prilogu na TV čak 70 %!

Zato je i nakon odvojenog prikupljanja na izvoru uvijek potrebno obaviti sortiranje, gdje se iz nekog toka materijala, u kojem npr. ima najviše papira mora, uglavnom ručno, izdvojiti neki komad plastike, metala ili nečeg drugog.

Onda se netko dosjetio i rekao, kada se već mora sortirati, zašto sav korisni dio otpada ne bi prikupili u jednu posudu, i onda iz smjese korisnih materijala izdvajali svakog posebno. Na taj način se smanjuje trošak odvojenog sakupljanja, a posebno transporta. To je ugodnije i za stanovnike, jer ne moraju iz kuće izlaziti s 5, 6 vrećica.

Takav način se počeo intenzivno primjenjivati, tamo gdje prvotni sistem izdvajanja na izvoru još nije zaživio. Tamo gdje se uspješno primjenjuje desetljećima, razvijeno je niz malih gospodarskih inicijativa i teško je da bi, osim uštede u transportu, način sakupljanja u jednu posudu imao koristi. Dapače, možda i veću štetu za mnoge male prerađivače sakupljenih sekundarnih sirovina.

I kako sve napreduje, tako je nedavno razvijena tehnologija koja omogućuje razdvajanje sirovina, uključujući i bio otpad iz jedne posude. Otpad se skuplja kao i do sada, ne povećava se broj različitih posuda niti broj kamiona na ulicama. Da o ugodnostima građanima ni ne govorimo!

Zašto se ne primjenjuje tehnologija izdvajanja korisnih sirovina iz jedne ili dvije posude? Nekoliko je razloga. Prvo, to je tehnologija razvijena koda nas, na našem znanju, a domaće baš nije „in“. Stranci, oni koji nas dolaze savjetovati, za razliku od nas, po nekom pravilu, uglavnom štite interese svoje industrije. Zašto bi se proizvodilo kod nas, zašto da se ovdje uplaćuju porezi i doprinosi, kada se može kod njih?

Domaći „dvorski“ savjetnici ponašaju se uglavnom servilno, a i zgodnije im je otputovati pogledati postrojenje do Hannovera ili Larnace, nego do Doboja i Novog Sada. Iako bi si svi mogli sačuvati put preko granice. Neka dođu u Donji Kraljevac. To vam je tamo kraj Preloga, blizu Čakovca.

Mi unatoč upozorenjima forsiramo kupovinu šarenih kanti iako za to nemamo osnovnu infrastrukturu. Nitko se ne pita kuda ćemo s prikupljenim otpadom na izvoru, a kako ga prevoziti i kamo? Imamo li prerađivačkih kapaciteta? Nemamo. Na nedavnom skupu o „nula otpada“ i „cirkularnom gospodarenju s otpadom“ u Rijeci, predstavnik jedne od 8 najrazvijenijih država, objašnjavajući njihov sistem postupanja s otpadom, izjavio je kako im je skoro stala proizvodnja automobila jer je ponestalo otpadne plastike. Na skupu je predstavnik „Čakoma“, izjavio da imaju problema s plasmanom otpadne plastike. Predložio sam mu neka naprave tvornicu automobila i problem će biti riješen. Može malo pričekati i zakonodavca koji će prema Zakonu o održivom gospodarenju s otpadom „do 1. siječnja 2020. osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje“. Prema grubim procjenama, do 2020. godine bi moglo nastati brdo od nekih 1 - 2 milijuna tona materijala, za koje će zakonodavac „osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje“. Ministre Zmajloviću, što mislite o ideji izgradnje tvornice automobila? Barem dječjih?

Vjerujem da će zakonodavac inzistirati da se problem plasmana na izvoru izdvojenih materijali, riješi odmah, preko privatnih koncesionara. Cijena neće biti upitna iako bi morala, jer prema pravilima EU troškovi postupanja s komunalnim otpadom ne smiju, slično kao i za pitku vodu i pročišćavanje otpadne vode, biti viši od 2 - 3 % primanja domaćinstava. Danas je itekako aktualan primjer troškova pročišćavanja otpadnih voda u Sisku, koji bi sa sadašnjih podnošljivih par posto trebali narasti na preko 15 % primanja domaćinstava! Znate kako reagiraju odgovorni na upozorenja? Pogodili ste! Neodgovorno! Ne odgovaraju!

Kada bi nam došao neki pravi savjetnik, onaj koji zna, a ne onaj koji ima pokriće kako znasamo u praznim papirima i onom „prof., dr., mr., fr., br“, netko s malo iskustva, neki u „otpadu“ kao „trener svih trenera u nogometu“, sigurno nam ne bi predlagao bezbroj kanti i sigurno bi se odustalo od financijski i okolišno problematičnih tehnoloških i logističkih rješenja a'la „Marišćina&Kaštjun“.

Taj bi znao još nešto. Naime, mjere koje treba provoditi u okolišu investicijski su interesantnije i društveno-ekonomski važnije od gradnje autocesta. U pročišćavanje otpadnih voda i postupanje s otpadom morat ćemo uložiti nekoliko milijardi eura. Izgradit ćemo na stotine objekata i naprava. Koliki je doprinos jednog postrojenja za obradu otpada na rast bruto nacionalnog dohotka ako ga izgradimo na domaćoj pameti i opremi, a koliki kada sve uvezemo? Koliko je to kada se to odnosi na 100, 200 ili 500 uređaja i postrojenja?

Kako je moguće da ministri gospodarstva i financija investicije u okolišnu infrastrukturu od možda i 10 milijardi eura nisu prepoznali kao poslovni izazov? Kako je moguće da samo uvozimo? Da li je netko predvidio koliko posuda za odvojeno sakupljanje otpada ćemo trebati? Tisuću, dvije, ili stotinu tisuća? Hoćemo li ih probati proizvesti sami ili ćemo uvoziti od jednog proizvođača ili će svaki grad to učiniti za sebe? Što će to financirati Fond da se poveća financijska učinkovitost i doprinese razvoju naše domovine?

Neću navoditi ime tvrtke kako ne bi ispalo da imam neki drugi interes od onoga „dobro za nas - dobro za sve“, što mi inače često spočitavaju. Proizvodi te tvrtke se mogu vidjeti na tržištu najrazvijenijih. A kod nas? Nemaju šansu sve dok se ne uključe DORH i USKOK kako bi se „dite konačno dalo materi, jer odrasta kao siroče“. Zašto?

U knjizi Društvo umanjene vrijednosti - prvi dio, s kojom sam se „popeo na glavu“ mojim najbližima, detaljno sam dokumentirao, između ostaloga i dotadašnje „nedjelovanje“ na području postupanja s otpadom. Na nekoliko mjesta, navodeći primjere s financijski zastrašujućim posljedicama, navodim i sljedeće: "Da smo pravna država netko bi za takav nerad i nemar morao odgovarati. Nažalost ništa. I tako ,osuđuje se gospođa koja je na godišnji odmor povela obespravljenu obitelji navodno oštetila, ali i vratila 6000 kuna, a ova gospoda koja čine milijunske štete u eurima, ništa. Ako je gospodin Polančec dobio godinu dana zatvora za 500 tisuća kuna plaćenu studiju koja navodno nije bila potrebna, ili je samo bila pretanka i nema daljnjih posljedica, koliko godina trebaju dobiti oni koji su izradili studije koje su vrijedile barem deset puta više od one gospodina Polančeca, uz proizvodnju dnevne štete u narednim desetljećima.“

I lijevi i desni, i visoki i niski, i plavi i smeđi, su u postupanju s otpadom jedinstveni. Ne daju „dite materi“, jer im „mater“ ne bi dozvolila da se tako neuko igraju s ovim područjem i proizvode, zbog svog sitnog privatnog interesa, društvenu štetu veću od rupe u državnom budžetu. Dite ne daju materi pa odrasta kao siroče – dok USKOK i DORH konačno ne uskoče! Hoće li? Morali bi! Profesor Čatić je, pročitavši knjigu, napisao da ju prvo trebaju pročitati DORH i USKOK.

Mali prilog šteti koju rade „studije dvorskih savjetnika“: U Umagu su upravo otvoreni radovi na pretovarnoj stanici, koja će imati i sortirnicu i s koje će se otpad odvoziti na „Kaštjun“. Po slici vidim tehnologija drugačija od one planirane za „Marišćinu“. Cijena 'zanemariva', samo nekih 2 milijuna eura. A za tih 2 milijuna eura, Umag je mogao dobiti domaću, u svjetskim razmjerima trenutno najbolju tvornicu za izdvajanje svih vrsta korisnog otpada, mogao bi uštedjeti troškove sakupljanja u odvojene posude i odvoza otpada na udaljeni Kaštjun, dobio bi i kompostirnicu, ... , ne bi trebalo odlagališta i tvornice za otpad na Kaštjunu, ... napunili bi se domaći fondovi, naš novac iz EU ne bi potrošili uzalud.

Pretovarne stanice će se graditi u još 5 - 6 gradova u Istri i još dobrih stotinu u Hrvatskoj. O troškovima i koristi, sami donesite sud.

dr.sc. Viktor Simončič





Korištena ilustracija: Animated flags


- 10:01 - Komentari (14) - Isprintaj - #

petak, 01.08.2014.

NEWSLETTER 16

NEWSLETTER 16



Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec srpanj.

Srpanj - mjesec uobičajenih redovnih aktivnosti, uobičajenog intenziteta. Prvu polovicu srpnja obilježile su završne pripreme za organizaciju i sama izložba fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas" koje je održana u Rijeci, u Galeriji PRINCIPIJ od 7. do 14. srpnja 2014., a druga izložba će biti u Omišlju u Galeriji LAPIDARIJ od 1. do 15. rujna 2014. Svi primatelji ovog newslettera dobiti će pravovremeno pozivnicu za otvaranje izložbe u Omišlju. No o tome više u redovnom pregledu aktivnosti tijekom mjeseca.

Evo pregleda objavljenih članaka tijekom srpnja na blogu "Plastično je fantastično" (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

01.07. - NEWSLETTER 15 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom lipnja.
02.07. - Poziv na izložbu fotografija na temu plastike - Kao što i sam naziv posta kaže - pozivnica.
03.07. - Predstavljen plastični sportski auto - Plastic News - video prilog - Poznati plastičarski portal Plastic News izdaje redovni trominutni video prilog Plastic News Today s 3 priloga. Jedan od priloga u ovom izdanju bilo je i predstavljanje plastičnog sportskog automobila.
05.07. - Ups, a što sad? - Ogromna količina plastičnog otpada polako nestaje s površine oceana, pokazalo je najnovije znanstveno istraživanje, kojeg je proveo međunarodni tim znanstvenika iz Španjolske, Saudijske Arabije, Čilea, Australije i SAD-a. Međutim, što se događa s otpadom za znanstvenike je i dalje nepoznanica. Nakon opširnog istraživanja koje je sprovedeno o utjecaju otpada na vodena prostranstva, znanstvenici su zaključili da ogromne količine plastike zapravo nestaju s površine mora i oceana. Autor bloga postavlja otvoreno pitanje: A što sad? Sad kad je javnost toliko pripremljena na radikalne akcije, kada javnost očekuje poduzimanje stvarnih i učinkovitih mjera, kada se iznalaze rješenja za iskorištavanje svog tog plastičnog otpada, najednom ga nema. Ostaje otvoreno pitanje je li ga uopće i bilo u tolikoj količini s kojima su nas svi ti katastrofičari, kvazi zeleni i eko manipulatori cijelo vrijeme plašili.
06.07. - Katalog izložbe - Dan uoči svečanog otvaranja fotografske izložbe "Plastika i plastični proizvodi oko nas" u Galeriji PRINCIPIJ u Rijeci, predstavljen je katalog izložbe.
07.07. - Izložba je otvorena - Riječki Novi list je na dan izložbe objavio članak s najavom otvorenja.
08.07. - Otvorenje izložbe - Slikovni izvještaj s iznimnog događaja - otvorenja izložbe "Plastika i plastični proizvodi oko nas", koji je premašio i najoptimističnija očekivanja.
09.07. - Riječki Novi list i Blog.hr o izložbi - Otvorenje izložbe je lijepo popraćeno od strane riječkog Novog lista i naslovnice Blog.hr-a.
10.07. - Plastična kravata - Kako povezati tradicionalni hrvatski modni dodatak i modernu plastičarsku tehnologiju plus specifični umjetnički izričaj - kravata od poli(metil metakrilata) odnosno od pleksiglasa dizajnirana od strane naše umjetnice Diane Sokolić. Plastična kravata imala je promociju na otvaranju izložbe fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas".
11.07. - Komentar dana - prof.dr. Dragoslav Stoiljković, Novi Sad - Prof.dr. Dragoslav Stoiljković je najveći živući poznavatelj poliolefina na ovim prostorima. Sveučilišni profesor na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, stručnjak i znanstvenik koji je potekao iz direktne proizvodnje. Profesora Stoiljkovića zamolili smo da za ovaj blog prokomentira nedavno publicirano istraživanje grupe znanstvenika o plastici u moru i iznenađujućim rezultatima utvrđenim tom prilikom, a koje je nedavno predstavljeno na ovom blogu u postu Ups, a što sad?.
12.07. - Praktična plastika - budite brži i precizniji kod pripreme kolača - video prilog - kako praktično iskoristiti islužene plastične predmete, ovaj puta plastenku. Vjerujem da će savjet biti od pomoći čitateljicama i čitateljima bloga kod pripreme kolača.
13.07. - Novi broj časopisa Polimeri - Predstavljen je novi broj časopisa Polimeri - Vol.34, Svezak 4, God.2013. koji je izašao iz tiska početkom mjeseca
14.07. - Još malo o izložbi - video prilog - Prilog o otvaranju izložbe i razgovor s autorom izložbe kojeg je pripremio i objavio novinar Damir Jevtić s web portala Moja Rijeka.
15.07. - PRAKTIČNA PLASTIKA - Pregled postova (sadržaj) u novoj rubrici "Praktična plastika", a radi lakšeg snalaženja i pregleda čitatelja bloga. Rubrika ima namjeru dati zanimljiv prikaz kako se još mogu iskoristiti odsluženi plastični predmeti.
16.07. - Plastični humor 13 - ekološki svjesni - Humoristična fotografija s naših ulica.
17.07. - Povećani ciljevi za recikliranje - Europska komisija je 2. srpnja 2014. godine prihvatila prijedloge koji će Europu pretvoriti u cirkularnu ekonomiju i potaknuti recikliranje u državama članicama. Postizanjem novih ciljeva u području upravljanja otpadom otvorilo bi se 580 000 novih radnih mjesta, a Europa bi bila konkurentnija te smanjila potražnju za skupim sirovinskim resursima.
18.07. - Šareni kolutovi koji čuvaju hranu tjednima - Dvoje dizajnera osmislili su silikonske kolutove koji bi trebali zamijeniti upotrebu aluminijske folije za očuvanje polu upotrijebljenih namirnica. Osim što ne zagađuju okoliš i mogu se jednostavno koristiti više puta, čuvaju namirnice tjednima. Foto i video prikaz.
19.07. - Praktična plastika - zaštita telefona na biciklu - Praktični savjet biciklistima kako u vožnji vidjeti da vas netko zove (naravno, stati sa strane pa se javiti), a istovremeno i zaštititi svoj telefon. A naravno, istovremeno još jednom korisno iskoristiti već isluženu plastenku.
20.07. - Praktična plastika - sigurnost prije svega - Još jedna praktična i simpatična ideja kako još jednom iskoristiti plastenke, viđena negdje na plažama.
21.07. - Praktična plastika - igračka za ljubimca - video prilog - Mnogi psi obožavaju 'igre mozgalice' nakon kojih slijedi nagrada. Da je tome tako, svjedoči i Bella koja se naprosto ne može odvojiti od svoje nove igračke.
22.07. - Upitno recikliranje u Zagrebu - Zagreb se već petnaest godina sprema za odvojeno prikupljanje otpada koje zapadna Europa provodi barem dvostruko dulje. Sada je pak slovo EU zakona reklo svoje pa je konac ove godine posljednji rok do kojeg mora i u glavnom hrvatskom gradu zaživjeti gradonačelnikovo “Stavi pravu stvar na pravo mjesto”. Kako sada stvari stoje i zašto je stanje takvo kakvo jeste.
24.07. - Otrovi oko nas - Riječki Novi list je 21. lipnja 2014. objavio članak "Otrovi oko nas - Milijarde eura za bolesti uzrokovane kemikalijama". Odmah, istog dana sam sjeo i napisao reagiranje sa željom da i uredništvo, i novinarku, ali i čitateljstvo informiram o netočnostima koje su paušalno i neprovjereno te nekritički prenesene i iznesene u članku.
25.07. - Plastik o Plastiku i plastičnom bloganju - Blog "Plastično je fantastično" specifičan je u velikoj hrvatskoj blogerskoj zajednici po svom sadržaju. Ali, dio je te velike obitelji. U ovom postu kroz odgovore na pitanja, a još više kroz komentare kolega dan je presjek i status ovog bloga i samog autora bloga u blogerskoj zajednici.
26.07. - Plastični humor 14 - ljeto bez plastike? - Možete li zamisliti ljeto bez plastike?
27.07. - Plastični humor 15 - ljeto bez plastike 2? - Ako je neki čitatelj bloga i pomislio da može pobjeći od plastike ovog ljeta, nakon fotografije dan ranije, ovaj prikaz sveprisutne plastike u cilju ljetnog uživanja i opuštanja, zasigurno će ga natjerati da se pomiri s plastičnom sudbinom.
28.07. - Greenpeace bi harpunima hvatao pobjegle plastične vrećice - Tekst uvaženog suradnika bloga dr.sc. Viktora Simončiča "Je li Greenpeace postao neodgovorna organizacija
ili je Hrvatska neuka država?"
koji je u dijelu komentara naišao na odobravanje i razumijevanje, a istovremeno u drugom dijelu na osporavanje.
29.07. - Plastični humor 16 - plastika spašava hrvatski rejting - Humoristični foto strip prenesen iz dnevnih novina 24 sata.
30.07. - Naši (budući) plastičari - FSB Racing Team - Svjetski uspjeh budućih plastičara. Studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu upisali su se u povijest. Hrvatski tim po prvi put se penjao na postolje prestižnog natjecanja Formule Student.
31.07. - Praktična plastika - plastični muzički izričaj - Video prilog kako se uz malo muzičkog talenta mogu iskoristiti već iskorištene plastične kante.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa, Sjeverna i Južna Amerika):
U srpnju nisu revidirani postovi o uvedenim odlukama o zabranama plastičnih vrećica u ovom dijelu svijeta. A bilo ih je, pogotovo na američkom kontinentu. Do revidiranja, čitatelje upućujem na prilog Plastic Bag Bans in the United States and Other Countries u postu Koliko su zelene zabrane?.
- Zadnja obnova podataka: 29. svibnja 2014. - 23:00 - revizija 17.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Afrika, Azija, Australija):
Napomena navedena za Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku važi i za post koji "pokriva" ovaj dio svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 29. siječnja 2014. - 14:00 - revizija 5.

NOVOSTI NA BLOGU:

Uvedena je nova rubrika PRAKTIČNA PLASTIKA, a poveznica na pregled objavljenih priloga izdvojena je s lijeve strane u boksu gdje su i ostale poveznice tematskih cjelina. Ova novouvedena rubrika ima namjeru pokazati kako se uz malo kreativnosti i mašte još koji puta mogu iskoristiti već iskorišteni plastični predmeti. Ideje su koji puta sasvim iznenađujuće.

IZ POVIJESTI BLOGA:
Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:

07.12.2011. - Sigurnost PET ambalaže - Polietilen teraftalat (PET), postao je materijal za izradu plastične ambalaže za mnoge prehrambene proizvode, a posebno za pića kao što je voda i gazirana pića. Postao je to prvenstveno zbog svojih karakteristika – ambalaža je lagana, mogu se izrađivati velika pakovanja, pakovanja su otporna na udarce i proboje. Kao i svaki „indirektni materijal koji dolazi u doticaj s hranom“ i PET se testira po dva osnovna principa: minimalnog prijenosa sastava plastične ambalaže na hranu u toj ambalaži, kao i utvrđivanje da bilo koji sastojak iz materijala koji se može (eventualno i pod različitim okolnostima i uvjetima) izlučiti ne predstavlja rizik za ljudsko zdravlje.

Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO. I za kraj:

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično





- 19:33 - Komentari (9) - Isprintaj - #